Vlada Federacije BiH trebala bi u narednih nekoliko dana potpisati ugovor s američkim investitorom za izgradnju Južne plinske interkonekcije, a posljednji detalji dokumenta još se usklađuju. Riječ je o projektu koji je već ušao u zakonsku proceduru i koji bi, prema najavama, trebalo formalizirati kroz ugovor s kompanijom AAFS Infrastructure and Energy LLC.
Kako se navodi, cilj je da se prije potpisa zaštite interesi Federacije BiH, pa se pregovara o završnim odredbama sporazuma. U zakonu o Južnoj interkonekciji kompanija AAFS definirana je kao investitor projekta, a predviđeno je i da se ugovor potpiše u roku od 30 dana od stupanja zakona na snagu, iako je taj rok sada produžen. Ugovor bi, prema informacijama koje se navode, mogao biti potpisan do kraja mjeseca.
Prije početka realizacije projekta potrebno je izraditi novu studiju izvedivosti i riješiti pitanje državne imovine. Bez toga, projekt ne može krenuti dalje, a plan je da se taj odnos naknadno uredi kroz anekse između Vlade i američke kompanije. Zakon o Južnoj interkonekciji usvojila su oba doma Parlamenta Federacije BiH, a izmjenama su obuhvaćeni i novi pravci plinovoda.
Projekt se veže uz širu namjeru da se smanji ovisnost o ruskom plinu, a riječ je o investiciji vrijednoj nekoliko milijardi dolara. Trasa ukapljenog plina trebala bi voditi sa zapada prema Bosni i Hercegovini, odnosno u Federaciju BiH s juga, preko Hrvatske, s kojom je u Dubrovniku prije mjesec potpisan sporazum. Južna interkonekcija trebalo bi da poveže pravac iz Hrvatske kod Zagvozda s ulazom u BiH kod Posušja, a dalje prema više mjesta u zapadnoj i srednjoj Hercegovini i središnjoj Bosni.
Uz plinovod, u planu su i plinske elektrane jer kapacitet gasovoda premašuje sadašnju potrošnju plina u BiH. Iz Vlade je nedavno poručeno da bi tri planirane plinske elektrane imale ključnu ulogu u ekonomskoj održivosti projekta, jer bi osigurale dovoljnu potrošnju plina i povoljniju cijenu za gospodarstvo i građane.
Vezane vijesti
