Mnogi se ujutro probude sa suhim ustima i osjećajem žeđi, a razlog najčešće nije to da prethodnog dana nisu dovoljno pili. Tijekom noći tijelo izgubi između pola litre i litre tekućine, i to bez ijednog gutljaja. Zato je blaga dehidracija nakon sna uobičajena, čak i kada je unos vode dan ranije bio uredan.
Gubitak vlage događa se na dva načina. Prvi je disanje: zrak koji izdišemo izlazi zasićen vlagom, a to se ponavlja hiljadama puta tijekom noći. Drugi je isparavanje s kože, koje nije isto što i znojenje u klasičnom smislu, nego stalno i neprimjetno gubljenje vlage. Uz to, bubrezi i tijekom sna nastavljaju raditi i stvarati urin, iako ništa ne unosimo.
Jedan znak koji ljudi često pogrešno tumače jeste tamniji urin ujutro. To samo po sebi ne mora značiti ozbiljnu dehidraciju, nego to da je urin koncentrisaniji jer nekoliko sati niste pili, pa bubrezi štede vodu. Takav urin postaje razlog za pažnju ako ostane taman i tijekom dana, uprkos unosu tekućine.
Na to koliko ćete vlage izgubiti utječe više stvari. Disanje na usta povećava gubitak i najčešći je razlog izrazito suhih usta ujutro. I topla soba i previše pokrivača mogu pojačati isparavanje s kože. Alkohol potiskuje hormon koji bubrezima govori da zadrže vodu, pa se tijekom noći izluči više nego inače. I grijanje i klima isušuju zrak u sobi, zbog čega se s površine kože i iz disajnih puteva gubi više vlage.
Preporuke su jednostavne i umjerene. Ujutro se navodi oko dvije do tri decilitre vode, odnosno jedna do dvije čaše, što je dovoljno da se nadoknadi noćni manjak, a da vas odmah ne vodi u kupatilo. Za večer je dovoljno oko dva decilitra, i to sat ili dva prije spavanja, ako ste tijekom dana pili dovoljno. Razlog je to što bubrezima treba otprilike sat do sat i po da obrade tu količinu. Ako popijete više neposredno prije sna, odlazak u kupatilo može vas probuditi usred noći. Voda ujutro ne pokreće metabolizam niti čisti organizam; za to su zaduženi bubrezi i jetra, koji rade neprekidno.