Zarif predložio mirovni plan za Iran: ograničenje nuklearnog programa i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca u zamjenu za ukidanje sankcija

Bivši iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Džavad Zarif predložio je plan za okončanje američko-izraelskog rata protiv Irana, u trenutku kada napetosti na Bliskom istoku i dalje rastu. Njegov prijedlog, objavljen u časopisu Foreign Affairs u petak, ide, kako je opisano, „iznad privremenog prekida vatre” i pokušava ponuditi širu političku i sigurnosnu arhitekturu za izlaz iz sukoba koji već tjednima potresa regiju.

Rat je izbio 28. veljače nakon američko-izraelskih udara na Iran, a od tada se proširio diljem Bliskog istoka i uzdrmao globalno gospodarstvo. Teheran je uzvratio napadima na susjedne zemlje, tvrdeći da ondje gađa američku imovinu, dok je istodobno ograničio kretanje brodova kroz Hormuški tjesnac, jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza za energente.

U takvoj atmosferi, regionalne napetosti nisu jenjavale ni u nedjelju, dan nakon što je američki predsjednik Donald Trump poručio da Iran ima 48 sati za postizanje dogovora ili će se suočiti s „paklom”. Zarifov plan dolazi upravo kao odgovor na takvu eskalaciju, uz poruku da bi daljnje produžavanje rata, iako možda „psihološki zadovoljavajuće” za Teheran, donijelo samo nove civilne žrtve i dodatno uništavanje infrastrukture.

Prema Zarifu, Iran bi zato trebao ponuditi da „postavi ograničenja na svoj nuklearni program” pod međunarodnim nadzorom te da „ponovno otvori Hormuški tjesnac u zamjenu za kraj svih sankcija”. Time bi se, smatra on, stvorio prostor za širi politički dogovor koji ne bi bio tek kratkotrajni predah, nego pokušaj stabilizacije šireg sukoba.

Hormuški tjesnac posebno je osjetljivo pitanje jer je Iran od početka rata gotovo blokirao taj ključni vodeni put. Kroz njega uobičajeno prolazi oko petine svjetskih zaliha sirove nafte i prirodnog plina, pa svako ograničenje plovidbe odmah ima posljedice na globalna tržišta i energetsku sigurnost mnogih zemalja.

Zarifov prijedlog uključuje i preciznije nuklearne obveze. Iran bi se, prema njemu, trebao obvezati da nikada neće tražiti nuklearno oružje te da će sav svoj obogaćeni uran pretvoriti u oblik u kojem će razina obogaćenja pasti ispod 3,67 posto. U praksi bi to predstavljalo znatno ograničenje iranskih nuklearnih kapaciteta pod međunarodnim nadzorom.

Međunarodna agencija za atomsku energiju procjenjuje da Iran raspolaže s oko 440 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto. To je razina s koje se uranij može relativno brzo dodatno obogatiti do 90 posto, praga potrebnog za izradu nuklearnog oružja. Upravo zato nuklearni program ostaje jedna od najosjetljivijih točaka spora između Teherana i Zapada.

Zarif je pritom Trumpov zahtjev za nultim obogaćivanjem uranija nazvao „maštovitom” ili „nerealnom” idejom. Njegov istup dolazi u trenutku kada se rat, umjesto da slabi, i dalje širi politički, vojno i gospodarski, dok diplomatski izlaz zasad ostaje neizvjestan.