Bosna i Hercegovina treba poduzeti odlučnije i bolje koordinirane mjere kako bi zaštitila i promovirala regionalne i manjinske jezike, poručuje novi evaluacijski izvještaj Komiteta eksperata Vijeća Evrope za Evropsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima. U dokumentu se navodi da je provedba Povelje i dalje otežana, a kao ključni problemi izdvajaju se obrazovanje, upotreba jezika u upravi i sudskim postupcima te nedovoljna institucionalna koordinacija.
Komitet pozdravlja nedavne napore, među kojima su rad na novom nacrtu zakona o pravima nacionalnih manjina i konsultacije s predstavnicima manjina. Ipak, ocjenjuje da je nastava većine manjinskih jezika i dalje u velikoj mjeri odsutna iz javnog obrazovnog sistema, dok se ti jezici ne koriste u komunikaciji s upravnim organima niti u sudskim i upravnim postupcima.
U izvještaju se podsjeća da je Povelja u Bosni i Hercegovini na snazi od 2011. godine i da štiti 15 regionalnih ili manjinskih jezika: albanski, češki, njemački, mađarski, italijanski, ladino, poljski, romski, rumunski, rusinski, slovački, slovenski, turski, ukrajinski i jidiš. Komitet ističe da složena administrativna struktura države i dalje otežava primjenu tih obaveza, pa ponavlja preporuku o izradi strukturirane nacionalne politike i srednjoročne strategije.
Među preporukama je i jača koordinacija između vlasti na svim nivoima te predstavnika govornika regionalnih i manjinskih jezika. Komitet naglašava i ulogu vijeća nacionalnih manjina, a nadležne vlasti poziva da ukinu brojčane pragove koji trenutno ograničavaju praktičnu upotrebu tih jezika i uspostave pravni okvir koji bi efikasnije podržavao njihovu zaštitu i promociju.
Pozitivno su ocijenjene i inicijative javnog emitera usmjerene na podizanje svijesti o nacionalnim manjinama i njihovim kulturama. Komitet pritom traži i proizvodnju radijskih i televizijskih programa direktno na regionalnim ili manjinskim jezicima, u skladu s obavezama koje je Bosna i Hercegovina preuzela prema Povelji. Izvještaj također ukazuje na hronični nedostatak kvalificiranih nastavnika i nastavnih materijala, te preporučuje da nastavni planovi za njemački, italijanski i turski jezik više odražavaju njihovo historijsko prisustvo i kulturno naslijeđe u BiH.
Vezane vijesti
