Vrijeme odlaska na spavanje i buđenja može imati značajan utjecaj na metaboličko zdravlje, a nova istraživanja dodatno povezuju kasno lijeganje s nepovoljnijim pokazateljima u organizmu. Riječ je o obrascu koji se često opisuje kao večernji hronotip, odnosno prirodna sklonost da se kasnije zaspi i kasnije ustaje.
Novo istraživanje objavljeno u stručnom časopisu Frontiers pokazalo je da osobe koje prirodno preferiraju kasno lijeganje i kasno ustajanje, poznate kao noćne ptice, češće imaju nezdravije prehrambene navike, veći udio tjelesne masti i povećan rizik od metaboličkih poremećaja, prenosi Medical News Today. Znanstvenici su željeli ispitati kako različiti hronotipovi utječu na prehranu, vrijeme konzumiranja obroka i sastav tijela.
U istraživanju je učestvovalo 287 žena iz Novog Zelanda, evropskog i pacifičkog porijekla, starosti između 18 i 45 godina. Sve su bile dio ranijeg istraživanja koje proučava povezanost gojaznosti i crijevnog mikrobioma. U studiju su uključene žene s normalnim indeksom tjelesne mase i žene s gojaznošću, dok su trudnice i osobe koje koriste lijekove koji utiču na apetit bile isključene. Učesnice su davale uzorke krvi, ispunile upitnike o navikama spavanja, hronotipu i radnim obavezama, a istraživači su analizirali njihov sastav tijela i petodnevni dnevnik ishrane. Nosile su i akcelerometre koji prate fizičku aktivnost i obrasce spavanja.
Na osnovu rezultata, učesnice su podijeljene u tri grupe: jutarnji tipovi, večernji tipovi i osobe srednjeg hronotipa. Kako je više od polovine ispitanica pripadalo srednjoj grupi, istraživači su ih u analizi spojili s jutarnjim tipovima. Rezultati su pokazali da su žene koje pripadaju večernjem hronotipu imale veći indeks tjelesne mase, veći obim struka i kukova te veći udio visceralne i abdominalne masti u odnosu na ostale učesnice.
Uz to, noćne ptice su češće unosile veće količine hrane u večernjim satima, donosile manje zdrave prehrambene izbore i imale nepovoljnije vrijednosti šećera u krvi i triglicerida. Istraživači navode da rezultati ukazuju na povezanost između večernjeg hronotipa i povećanog rizika od gojaznosti i metaboličkih poremećaja, ali naglašavaju da je riječ o opservacijskom istraživanju koje ne može dokazati uzročno-posljedičnu vezu. Autori smatraju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se bolje razumjelo na koji način vrijeme spavanja i prehrambene navike zajedno utiču na dugoročno zdravlje.
Vezane vijesti
