U SAD-u i Kanadi živi više od 400.000 ljudi porijeklom iz BiH, a St. Louis je najveće središte dijaspore

Bosanskohercegovačka dijaspora u Sjevernoj Americi danas se ubraja među najorganizovanije i najstabilnije zajednice ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Prema procjenama, u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi ukupno živi oko 400.000 osoba koje vode porijeklo iz BiH, a ta zajednica ostaje snažno vezana uz domovinu i njene događaje.

Posebna pažnja u tekstu posvećena je činjenici da će ta dijaspora s radošću dočekati i nogometnu reprezentaciju BiH, koja će u junu igrati na Svjetskom prvenstvu u Americi i Kanadi. Upravo taj događaj dodatno potvrđuje koliko je veza između iseljeništva i domovine i dalje živa, iako većina tih ljudi godinama ili decenijama živi izvan Bosne i Hercegovine.

U Sjedinjenim Američkim Državama, prema dostupnim podacima i procjenama, živi između 300.000 i 350.000 ljudi porijeklom iz BiH. Zvanične statistike, međutim, bilježe nešto više od 100.000 osoba rođenih u Bosni i Hercegovini. Razlika proizlazi iz toga što se u širem obuhvatu računaju i pripadnici druge generacije, odnosno ljudi rođeni u SAD-u, ali s bosanskohercegovačkim porijeklom.

Najveća koncentracija ove zajednice nalazi se u St. Louisu, gradu koji se često opisuje kao najveći centar bosanskohercegovačke dijaspore izvan domovine. Procjene govore da u tom gradu živi više od 60.000 ljudi bh. porijekla. Time je St. Louis postao simbol okupljanja, očuvanja identiteta i međusobne povezanosti bh. iseljenika u Americi.

U Kanadi je zajednica brojčano manja, ali stabilna i dobro integrisana. Tamo živi između 40.000 i 45.000 osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine, dok se oko 38.000 građana izjašnjava kao Bosanci. Najveća koncentracija zabilježena je u Torontu i okolini, dok su Montreal, Calgary i Edmonton također važni centri okupljanja ove dijaspore.

Većina bh. građana u Sjevernu Ameriku stigla je tokom i neposredno nakon rata devedesetih godina, uglavnom kao izbjeglice. Iako su u početku najčešće ulazili na tržište rada kroz fizičke poslove i industriju, mnogi su se relativno brzo ekonomski stabilizirali i postali sastavni dio društava u kojima danas žive.

S vremenom je značajan broj njih pokrenuo vlastite biznise, naročito u građevinskom sektoru, transportu i ugostiteljstvu. Istovremeno, druga generacija sve je prisutnija u profesijama koje zahtijevaju visoko obrazovanje, među kojima se posebno izdvajaju medicina, IT sektor i inženjering.

Jedna od ključnih karakteristika ove dijaspore jeste uspješna integracija u lokalna društva uz istovremeno očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta. U brojnim gradovima djeluju kulturni centri, vjerske zajednice i udruženja koja okupljaju ljude porijeklom iz BiH, a bosanski jezik i dalje se koristi u svakodnevnoj komunikaciji unutar zajednice.

Zbog takve organizovanosti i dugoročne stabilnosti, bosanskohercegovačka dijaspora u Americi i Kanadi ostaje jedan od najvažnijih mostova između BiH i Sjeverne Amerike, kako kroz porodične, kulturne i društvene veze, tako i kroz ekonomske i zajedničke aktivnosti koje i dalje održavaju osjećaj pripadnosti domovini.