Foto: Wikimedia Commons / The White House, Public domain
Predsjednik Donald Trump rekao je u srijedu da pregovori s Iranom napreduju “vrlo dobro” i da bi dogovor mogao biti postignut “tijekom vikenda”, umanjujući značaj nedavnih američkih i iranskih udara koji su otvorili nova pitanja o održivosti krhkog primirja.
Trump, međutim, istodobno se suočava s upozorenjima i protivnika i saveznika da bi mogao biti doveden u politički i strateški kut oko rata s Iranom, sukoba koji je predstavljao kao kratku vojnu intervenciju, a koji se sada zadržao u stanju zastoja.
Od dogovora postignutog prije gotovo tjedan dana, prema kojem su američki i iranski pregovarači načelno pristali produljiti primirje za 60 dana i otvoriti novu rundu razgovora o iranskom nuklearnom programu, Trump traži neodređene izmjene sporazuma. Iranski dužnosnici zasad ne pokazuju znakove da će popustiti njegovim novim zahtjevima, moguće i zato što procjenjuju da je republikanski predsjednik oprezan prema ponovnom pokretanju bombardiranja nakon što su već potrošene ključne vrste oružja.
Ovotjedni niz udara koje su izvele Sjedinjene Države i Iran potaknuo je nova strahovanja da bi primirje moglo propasti. Trump je taj rizik u srijedu umanjio. “To je drugi dio svijeta”, rekao je novinarima u Ovalnom uredu. “Znate, rekao bih da je ondje primirje kad pucate na malo umjereniji način.”
Nakon niza izvješća da Iran obustavlja razgovore, Trump je za CNBC rekao da ga “nije briga” ako su pregovori zapeli i dodao da su postali “dosadni”. Istodobno, jedan američki dužnosnik i još jedna osoba upoznata s internim raspravama u administraciji rekli su za Associated Press, pod uvjetom anonimnosti, da raste zabrinutost da je Trump sada u nezgodnom položaju.
Zabrinutost stiže i iz drugih smjerova. Demokrati koriste rast cijena nafte kao argument protiv predsjednika, dok dio oštrijih glasova iz njegove baze upozorava da bi prerani izlazak iz sukoba značio kapitulaciju. Trump, prema osobama upoznatima s internim raspravama, privatno čuje i od drugih republikanskih zakonodavaca, kao i od dužnosnika Pentagona i zaljevskih saveznika, da bi povratak bombardiranju bio loša ideja.
Jedan od argumenata protiv ponovne uporabe vojne sile jest i taj da su Sjedinjene Države prebrzo trošile streljivo te da bi za obnavljanje nekih ključnih sustava naoružanja moglo trebati i tri godine. Zaljevske su zemlje, pak, zabrinute da bi se Iran mogao osvetiti njima te njihovoj kritičnoj infrastrukturi i energetskim interesima, što bi dodatno usporilo njihove gospodarstva.
Trump je u prvom mandatu napustio prethodni sporazum, tvrdeći da nije trajno zaustavio iranski nuklearni program, da nije obuhvatio razvoj iranskih balističkih projektila i da nije kaznio Iran zbog potpore militantnim posredničkim skupinama diljem Bliskog istoka. Sada, prema osobama upoznatima s internim razgovorima, jasno daje do znanja da ne želi “loš dogovor” i da je svjestan rizika da bi mu pogrešan potez mogao narušiti političku ostavštinu.
Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly odbacila je tvrdnje da je Trump doveden u kut ili da u administraciji postoji zabrinutost oko brzine razgovora. U međuvremenu, izraelski i drugi tvrdi saveznici u Washingtonu uvjeravaju Trumpa da bi dogovor u ovoj fazi značio bezuvjetnu predaju te ga pozivaju da pojača gospodarski pritisak na Iran i podrži izraelski napad na militantnu skupinu Hezbollah u Libanonu.
Trump je, međutim, ranije ovog tjedna u napetom razgovoru s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom zahtijevao da Izrael stane. U srijedu su Izrael i Libanon priopćili da su se dogovorili o obnovi primirja. Hezbollah nije bio strana u razgovorima između Izraela i Libanona, koji se od početka prošlog mjeseca vode na razini veleposlanika u Washingtonu, a sama je skupina taj dogovor osudila.
Usprkos tome što je slabija strana, Iran, kako navodi Associated Press, očito računa na to da mu dulje zadržavanje ovakvog zastoja povećava izglede da će Trumpa dodatno dovesti u nepovoljan položaj.
Vezane vijesti
