Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump u četvrtak je deklasificirao dokumente za koje tvrdi da pokazuju kinesko miješanje u američke izbore, ponovo otvarajući temu sigurnosti izbornog procesa. Istovremeno, američke obavještajne službe procjenjuju da nema dokaza da je Peking utjecao na izbore 2020. godine, na kojima je Trump poražen.
Trumpovo obraćanje u udarnom televizijskom terminu trajalo je 25 minuta. ABC, NBC i CNN ranije su najavile da ga neće prenositi uživo. U govoru je predsjednik nastojao sigurnost izbora postaviti kao jedno od središnjih političkih pitanja uoči novembarskih izbora za Kongres, na kojima će republikanci braniti tijesnu većinu.
Tokom nastupa Trump je ponovno pozvao republikance u Kongresu da usvoje zakon kojim bi bili uvedeni novi zahtjevi za identifikaciju birača i dokazivanje državljanstva. To je učinio uprkos dugogodišnjim nalazima prema kojima su izborne prevare u SAD-u rijetke. Prijedlog zakona je zaustavljen u Senatu zbog snažnog protivljenja demokrata.
Trump je rekao da će deklasificirani materijal otkriti „šokantne ranjivosti u našoj izbornoj infrastrukturi”. Međutim, neki dokumenti koje je predstavio, kako javlja Reuters, činili su se kao da pokazuju suprotno ili uopće nisu bili povezani s izbornom infrastrukturom SAD-a. Predsjednik je tvrdio i da deklasificirane informacije pokazuju kako je Kina nezakonito pribavila podatke o 220 miliona birača iz SAD-a, uključujući imena, adrese i druge podatke.
Trump je također optužio pripadnike obavještajne zajednice SAD-a da su namjerno prikrivali informacije o obimu kineskih aktivnosti. Nasuprot tome, u neklasificiranoj procjeni američkih obavještajnih službi iz 2021. godine navedeno je da nema naznaka da je bilo koji strani akter pokušao ili uspio promijeniti „bilo koji tehnički aspekt” predsjedničkih izbora 2020. godine, uključujući registraciju birača, glasačke listiće, prebrojavanje glasova ili rezultate.
Procjena je izrađena dok je John Ratcliffe bio Trumpov direktor nacionalnih obavještajnih službi. Ratcliffe je danas direktor CIA-e. U istom izvještaju navedeno je i da je Kina najmanje od 2008. godine provodila aktivnosti usmjerene na prikupljanje podataka o biračima iz SAD-a, javnom mnijenju, političkim strankama, kandidatima i najvišim državnim zvaničnicima, vjerovatno s ciljem korištenja tog materijala za predviđanje izbornih rezultata.
Dvije osobe upoznate sa slučajem rekle su da podaci o biračima iz SAD-a koje je pribavila Kina nisu bili povjerljivi, jer biračke spiskove redovno kupuju politički konsultanti, te da njima nije bilo moguće manipulirati. Uoči Trumpovog govora neki zvaničnici Bijele kuće izrazili su zabrinutost da bi objavljivanje informacija o Kini moglo dovesti javnost u zabludu, rekli su izvori Reutersu.
Demokratski senator Mark Warner, potpredsjednik senatskog Odbora za obavještajna pitanja, tokom govora je u saopćenju napisao da su Trumpove tvrdnje o Kini „potpuno lažne”. Dodao je da su američke obavještajne agencije jednoglasno zaključile kako Kina nije ni pokušala promijeniti ijedan glas na izborima 2020. godine.
Trumpova oštra retorika prema Kini mogla bi uzdrmati odnose koji su se stabilizirali nakon prošlogodišnjeg skupog trgovinskog rata. Trump se nada da će se u septembru sastati s kineskim predsjednikom Si Jinpingom kako bi razgovarali o unapređenju trgovinskih odnosa. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar o govoru, dok je glasnogovornik kineske ambasade u Washingtonu Liu Chang prije obraćanja rekao: „Kina se nikada nije i nikada se neće miješati u predsjedničke izbore u SAD-u.”