Muftija u mirovini Seid-ef. Smajkić rekao je da veliki križ na Humu iznad Mostara i drugi dominantni simboli u gradu kod dijela građana izazivaju osjećaj nelagode. U istom nastupu govorio je i o Neretvanskoj deklaraciji, koju vidi kao nastavak procesa započetog početkom devedesetih, te o odnosu prema ravnopravnosti, suživotu i institucionalnoj jednakosti u Hercegovini.
Gostovanje je snimljeno za posebno izdanje emisije „Naša južna baština”, koje će biti emitirano u utorak, 26. svibnja, u programu radija i TV BIR. Smajkić je pritom podsjetio na Rezoluciju muslimana Hercegovine iz 1992. godine i na Rezoluciju muslimana iz 1941., koju je opisao kao odgovor na fašizam, progone i zločine nad Srbima, Židovima i Romima.
Prema njegovim riječima, Neretvanska deklaracija danas je dokument koji afirmira ravnopravnost, ljudska prava, suživot i institucionalnu jednakost svih građana Hercegovine. U tom kontekstu govorio je i o političkim prilikama kroz povijest, povezujući 1941., 1992. i sadašnje vrijeme kroz, kako je naveo, kontinuitet ideologija koje pokušavaju teritorijalno i politički dijeliti Bosnu i Hercegovinu. Smatra i da se ideja trećeg entiteta danas otvorenije zagovara nego ranije.
Smajkić je podsjetio i na ratna iskustva iz Mostara, tvrdeći da su početkom devedesetih predstavnici Vijeća muslimana Hercegovine okupljali intelektualce i političke predstavnike iz cijele Hercegovine kako bi odgovorili na diskriminaciju i prijetnje Bošnjacima. Spomenuo je i pokušaj deportacije Bošnjaka iz Mostara prema Zenici, navodeći da je dolazak delegacije UNHCR-a tada spriječio realizaciju takvih planova.
Govoreći o poratnom razdoblju, osvrnuo se na obnovu vjerskih objekata Islamske zajednice u Hercegovini, tvrdeći da su lokalne administracije često opstruirale izdavanje dozvola. Kao primjer izdvojio je Carevu džamiju u Stocu, za koju je rekao da je lokalna vlast nudila dozvolu samo pod uvjetom da se ne obnavlja na izvornom mjestu. Dodao je i da su brojni projekti obnove realizirani zahvaljujući federalnim institucijama i podršci pojedinaca iz Sarajeva.
Na kraju je poručio da Mostar mora ostati zajednički grad svih njegovih građana, a ne prostor ekskluzivnog nacionalnog svojatanja. U vezi s križem na Humu, podsjetio je da je Grad Mostar pokrenuo inspekcijski postupak, a Služba za inspekcijske poslove zatražila je od Biskupije mostarsko-duvanjske i trebinjsko-mrkanske dokumentaciju i očitovanje o vlasništvu, dozvolama i drugim suglasnostima. U dopisu od 5. svibnja 2026. navedeno je da se postupkom želi utvrditi je li objekt izgrađen u skladu s važećom prostorno-planskom dokumentacijom i posjeduje li potrebne dozvole.
Vezane vijesti
