SAD uveo sankcije rafineriji u Kini i oko 40 brodarskih tvrtki zbog iranske nafte

Administracija predsjednika Donalda Trumpa uvela je ekonomske sankcije velikoj rafineriji sa sjedištem u Kini te oko 40 brodarskih tvrtki i tankera povezanih s prijevozom iranske nafte. Mjera je objavljena u petak, a prvi ju je prenio Associated Press. Prema objavi, sankcije se odnose na subjekte uključene u transport iranske nafte.

Među obuhvaćenima je i postrojenje Hengli Petrochemical u lučkom gradu Dalianu. Riječ je o rafineriji s kapacitetom prerade od oko 400.000 barela sirove nafte dnevno, što je čini jednom od najvećih neovisnih rafinerija u Kini. Sankcije znače da su te tvrtke isključene iz američkog financijskog sustava, a kažnjava se i svatko tko s njima posluje.

Američki ministar financija Scott Bessent rekao je u petak da će njegovo ministarstvo „nastaviti sužavati mrežu brodova, posrednika i kupaca na koje se Iran oslanja kako bi svoju naftu plasirao na svjetska tržišta”. Početkom mjeseca njegovo je ministarstvo poslalo i upozoravajuće pismo financijskim institucijama u Kini, Hong Kongu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Omanu, navodeći mogućnost sekundarnih sankcija zbog poslovanja s Iranom.

AP navodi i da je Kina najveći kupac iranske nafte te da je prije rata između SAD-a, Izraela i Irana uvozila 80 do 90 posto iranske nafte. U tekstu se opisuje i da se sirova nafta često prevozi flotom brodova koja prikriva podrijetlo tereta, a u Kinu stiže pod oznakama nafte iz drugih zemalja, poput Malezije. Kao glavni kupci te vrste nafte često se spominju manje rafinerije, poznate kao teapot rafinerije.

Sankcije dolaze u trenutku kada Washington pojačava pritisak na iranski naftni sektor. Bessent je 15. travnja na brifingu u Bijeloj kući rekao da je administracija državama poručila kako je spremna primijeniti sekundarne sankcije ako kupuju iransku naftu ili ako iranski novac stoji u njihovim bankama. Iran je ranije poručio da je ukidanje sankcija jedan od njegovih zahtjeva za okončanje rata.