Raguž i Vidović: BiH je neodrživa bez dogovora o legitimnom predstavljanju

Legitimno političko predstavljanje ponovno je istaknuto kao jedno od ključnih pitanja u Bosni i Hercegovini, a upozorenja iz HRS-a i od političkog analitičara Danijela Vidovića idu u smjeru ocjene da sadašnji odnos prema tom pitanju dugoročno održava političku blokadu. U fokusu su izmjene Izbornog zakona koje bi, kako se tvrdi, trebale spriječiti da jedan narod drugome bira političke predstavnike.

RTV Herceg Bosne navodi da se na potrebu reforme upozorava već 25 godina, pri čemu se kao relevantni akteri spominju hrvatska politika, Ustavni sud BiH i Europski sud za ljudska prava. Istodobno, bošnjačke političke stranke, prema istim navodima, odbijaju prijedloge koji bi onemogućili takvu praksu, što se povezuje s dugotrajnom političkom krizom i nefunkcionalnošću države.

Predsjednik HRS-a Slaven Raguž poručuje da je ustavno-pravna neravnopravnost hrvatskog naroda posljedica, dok je uzrok, po njegovoj ocjeni, nepostojanje konsenzusa o konceptu BiH kao države. Raguž pritom kaže da je “ovakva BiH neodrživa” i da cijenu, kako tvrdi, plaća najmalobrojniji konstitutivni narod.

Vidović podsjeća da je načelo legitimnog političkog predstavljanja, kako kaže, već bilo formalno prihvaćeno 2013. u Bruxellesu, ali da do provedbe nije došlo. Po njegovim riječima, kada je trebalo prijeći na konkretne korake, uslijedile su opstrukcije, a dugotrajno zadržavanje postojećeg stanja moglo bi, upozorava, otvoriti prostor i za radikalnije političke opcije.

U toj se raspravi spominje i odgovornost međunarodne zajednice, za koju se navodi da je godinama tolerirala ili podržavala unitarističke politike. Raguž kaže da je ključno pitanje kako uskladiti vlastite interese s politikama međunarodnih aktera, dok Vidović kao moguće alternative spominje preustroj s federalnim jedinicama s hrvatskom većinom ili, ako se stanje nastavi, zahtjeve za disolucijom države.

Zajednička poruka obojice sugovornika jest da bez dogovora o legitimnom predstavljanju Bosna i Hercegovina ostaje u političkoj stagnaciji, uz otvoreno pitanje budućeg ustrojstva i funkcioniranja državnog okvira.