Foto: Alta
Bankarski sektor u Srbiji prošle je godine ostvario rekordnu neto dobit od 166,5 milijardi dinara, odnosno 1,4 milijarde evra, nakon plaćanja poreza na dobit, piše list Danas. To je rast od 6,74 posto, odnosno oko 100 milijuna eura, u odnosu na prethodnu godinu, ali je istodobno i tempo rasta profita bio slabiji nego 2024. i 2023., kada je iznosio 28 posto, odnosno 40 posto.
Prema analizi specijaliziranog portala Bankarski monitor, aktiva banaka na kraju prošle godine dosegla je gotovo 60 milijardi eura. U odnosu na bruto domaći proizvod Srbije, međutim, udio aktive pao je s 68,1 na 67,4 posto. Prošle godine aktiva je porasla za 5,58 posto, što je, kako se navodi, dvostruko manje nego godinu ranije.
Na vrhu ljestvice i dalje je Inteza banka s aktivom od 9,15 milijardi eura i tržišnim udjelom od 15,3 posto. Slijede OTP banka s 8,5 milijardi eura i 14,2 posto, Raiffeisen banka s 6,6 milijardi eura i 11 posto, UniCredit banka s 6,5 milijardi eura i 10,85 posto te AIK banka s 6,3 milijarde eura i 10,5 posto, nakon integracije Eurobank Direktne tijekom prošle godine. Top šest zatvara NLB Komercijalna banka s 6,1 milijardom eura aktive i 10,16 posto udjela.
Među srednjim bankama Poštanska štedionica imala je 5,1 milijardu eura aktive, odnosno 8,6 posto tržišta, dok je aktiva Erste banke bila 3,8 milijardi eura, odnosno 6,3 posto. Ispod njih nalaze se znatno manje banke s udjelom manjim od tri posto, a među njima se ističe Alta banka, koju analiza opisuje kao najbrže rastuću banku u Srbiji u posljednje tri godine.
Alta banka je sa tržišnog udjela od jedan posto i 14. mjesta na kraju 2022. godine napredovala na 2,77 posto i deveto mjesto po veličini aktive. Njezina je aktiva na kraju promatranog razdoblja dosegnula 1,65 milijardi eura, a od 2023. do 2025. godine rasla je za 44,6 posto, 52,28 posto i gotovo 60 posto. Ukupan rast aktive u tom razdoblju iznosio je 252 posto, odnosno 3,5 puta.
U tekstu se navodi da je riječ o banci u vlasništvu Davora Macure, biznismena bliskog SNS-u, koji je počeo s Alta mjenjačnicama na Altini, a 2018. preuzeo državnu Jubmes banku. Od 2022. do 2025. gotovina i sredstva kod središnje banke povećani su 3,4 puta, s 26,4 na 90 milijardi dinara, odobreni krediti i potraživanja od komitenata pet puta, s 15 na 75 milijardi dinara, dok su depoziti klijenata porasli s 48,5 na 154 milijarde dinara. Akcijski kapital banke više je nego upetostručen, s tri na 17 milijardi dinara.
Najveći procentualni rast aktive u tom razdoblju, nakon Alta banke, imala je državna Srpska banka s rastom od 128 posto, iako je u 2025. godini zabilježila pad aktive od 12 posto. Treća je Adriatik banka s rastom od 112 posto. U analizi se također navodi da su tri banke s najvećim nominalnim rastom aktive prošle godine bile domaće: AIK banka, Alta banka i Poštanska štedionica.
Istodobno, tri najveće banke u Srbiji drže 40,6 posto ukupne aktive, pet najvećih 62 posto, a deset najvećih čak 92,3 posto. Preostalih devet banaka zajedno drži 7,7 posto aktive, a u analizi se ocjenjuje da imaju vrlo mali utjecaj na tržištu i da su neke od njih moguće mete preuzimanja većih banaka.
Kad je riječ o zaradi, prošle godine je najvažniji prihod banaka, prihod od kamata, smanjen za 4,6 posto. Neto prihodi od kamata na razini sektora od 2022. do 2025. porasli su za 100 milijardi dinara, odnosno oko 850 milijuna eura, a ukupno su prošle godine iznosili 2,1 milijardu eura. Pad neto prihoda od kamata od oko osam milijardi dinara gotovo je nadoknađen rastom neto prihoda od provizija od 7,2 milijarde dinara, dok su rashodi za kreditne gubitke smanjeni za 11 milijardi dinara, odnosno za manje od 100 milijuna eura, u odnosu na 2024. godinu.
Vezane vijesti
