Njemačka komora iz Ulma izdvojila BiH i Srbiju kao zanimljiva tržišta za metalsku industriju

Ogranak Njemačke privredne komore iz Ulma izdvojio je BiH i Srbiju kao zanimljiva tržišta za kompanije iz metalske industrije, navodeći cijene, stručnost i kratke rokove isporuke kao ključne razloge. U objavi namijenjenoj svojim članicama istaknuto je i da zapadni Balkan može biti mjesto na kojem njemačke firme pronalaze partnere za projekte.

Kao posebno važna mjesta navode se Srbija i BiH, uz ocjenu da u ove dvije zemlje postoji razvijena industrija i ekspertiza u preradi metala. U istom kontekstu naglašeno je i da region, zbog sirovina za preradu metala, dobiva na značaju. U ponudi su, kako je navedeno, CNC obrada, zavarene konstrukcije, tehnologija livenja i površinska obrada.

Komora navodi i da mnogi proizvođači posjeduju međunarodne certifikate kvaliteta te ulažu u savremene proizvodne tehnologije. Modernizovana pravila o porijeklu robe u okviru Pan-Euro-Mediteranske konvencije, prema toj informaciji, dodatno olakšavaju trgovinu s EU i jačaju region kao atraktivnu destinaciju za preseljenje njemačkih kompanija. Dodaje se i da većina preduzeća za obradu metala u Srbiji i BiH nabavlja alate i kalupe iz Njemačke, Italije, Slovenije ili Hrvatske.

U opisu proizvodnje navodi se da spektar najčešćih postupaka u obje zemlje obuhvata limene dijelove, štancovane komponente, CNC obrađene dijelove, metalne i zavarene sklopove, konstrukcione okvire te manje livene dijelove, prvenstveno za automobilsku industriju i mašinogradnju. U pravilu se proizvode male i srednje serije, dok su ograničeno dostupne mašine za visokopreciznu obradu i automatizovane proizvodne linije za izradu složenijih oblika i većih serija.

Komora je navela i da narudžbe iz Njemačke za proizvode i usluge iz ove oblasti u Srbiji i BiH opadaju. Kako je navedeno za 2022. godinu, riječ je o robi i uslugama u vrijednosti od gotovo 300 milijuna eura godišnje iz Srbije i 220 milijuna eura iz BiH, dok je sada taj broj oko 200 milijuna eura iz Srbije i oko 160 milijuna eura iz BiH. Kao problem lokalnih pogona u obje zemlje navode malu veličinu i tipične porodično vođene firme.

Takođe se ističe da mala i srednja preduzeća iz Srbije i BiH pokazuju veliku zainteresovanost za uključivanje u lance snabdijevanja njemačkih kompanija. Gotovo sva preduzeća za obradu metala u regionu koja izvoze proizvode u EU, prema toj informaciji, posjeduju certifikat ISO 9001 za upravljanje kvalitetom. U dijelu o industrijskim centrima nije navedeno nijedno mjesto iz Republike Srpske, dok se u BiH kao vrijedni pomena navode Zenica, Široki Brijeg, Posušje i Sarajevo. Zenica je opisana kao dugogodišnje središte proizvodnje čelika i obrade metala u BiH, a u Širokom Brijegu i Posušju proizvode se metalni dijelovi za kablove i elektronske komponente.