Foto: F.Z./N1
Visoke temperature zraka i toplotni valovi predstavljaju značajan javnozdravstveni rizik, a mogu dovesti do dehidracije, toplotne iscrpljenosti, toplotnog udara i pogoršanja postojećih hroničnih oboljenja. Zbog klimatskih promjena, periodi ekstremno visokih temperatura postaju sve učestaliji, intenzivniji i dugotrajniji, pa se preventivne mjere posebno naglašavaju tokom ljetnih mjeseci.
Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo preporučuje da se u najtoplijem dijelu dana, u pravilu između 10 i 17 sati, izbjegava nepotreban boravak na otvorenom. Fizičke aktivnosti, rekreaciju i radove bolje je planirati u ranim jutarnjim ili večernjim satima, kada su temperature niže. Ako je izlazak neophodan, savjetuje se zadržavanje u hladu, češće pauze i izbjegavanje direktnog izlaganja suncu.
Redovan unos tečnosti jedna je od ključnih mjera zaštite. Vodu treba piti kontinuirano tokom cijelog dana, i prije nego što se pojavi osjećaj žeđi, a unos povećati u uslovima pojačanog znojenja. Osobe kojima je zbog zdravstvenog stanja ograničen unos tečnosti trebaju slijediti savjet ljekara. Istovremeno se preporučuje izbjegavanje alkoholnih pića, energetskih napitaka te većih količina napitaka s visokim sadržajem kofeina ili šećera, koji mogu dodatno doprinijeti dehidraciji.
Boravak u rashlađenim prostorijama također je važan dio zaštite. To se može postići provjetravanjem tokom noći i ranih jutarnjih sati, spuštanjem roletni ili navlačenjem zavjesa, kao i korištenjem ventilatora ili klimatizacijskih uređaja, uz izbjegavanje velikih temperaturnih razlika između unutrašnje i vanjske sredine. Ako u vlastitom domu nije moguće osigurati rashlađen prostor, preporučuje se nekoliko sati dnevno provesti u klimatiziranim javnim prostorima.
Preporuke uključuju i odjeću koja olakšava podnošenje vrućine: laganu, prozračnu odjeću svijetlih boja, izrađenu od prirodnih materijala, uz šešir ili kapu sa širokim obodom i sunčane naočale sa UV zaštitom. Prilikom boravka na otvorenom potrebno je koristiti preparate za zaštitu kože od UV zračenja s odgovarajućim zaštitnim faktorom. Ishranu je poželjno prilagoditi vremenskim uslovima izborom lakših obroka i većim unosom svježeg voća i povrća, uz posebnu pažnju na pravilno čuvanje i pripremu hrane zbog većeg rizika od kvarenja.
Posebnu brigu zahtijevaju djeca, starije osobe, trudnice i osobe koje boluju od hroničnih bolesti. Djecu, naročito novorođenčad i dojenčad, ne treba izlagati direktnom suncu, dok starijim osobama i hroničnim bolesnicima treba omogućiti boravak u rashlađenom prostoru, redovan unos tečnosti u skladu sa zdravstvenim stanjem i redovno uzimanje propisane terapije. Članovima porodice, komšijama i njegovateljima preporučuje se da tokom toplotnih valova češće kontaktiraju osobe koje žive same ili pripadaju rizičnim grupama.
Djecu, starije osobe, osobe s invaliditetom, hronične bolesnike i kućne ljubimce nikada ne treba ostavljati u parkiranom vozilu, ni na kratko, jer temperatura u unutrašnjosti vozila može za nekoliko minuta postati opasna po život. Poslodavcima se preporučuje da organizaciju rada prilagode vremenskim uslovima, posebno kada se poslovi obavljaju na otvorenom, uz pauze u hladu ili rashlađenim prostorijama i dovoljnu količinu zdravstveno ispravne vode za piće.
Na razvoj bolesti izazvanih visokim temperaturama mogu ukazivati jaka žeđ, izražena slabost, vrtoglavica, glavobolja, mučnina ili povraćanje, grčevi u mišićima, ubrzan puls, izrazito povišena tjelesna temperatura, konfuzija i poremećaj svijesti. U slučaju pojave simptoma osobu treba odmah premjestiti u hladan prostor, započeti rashlađivanje i, ako je pri svijesti, dati tečnost. Ako se sumnja na toplotni udar ili su prisutni poremećaj svijesti, izrazito povišena temperatura ili gubitak svijesti, potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Vezane vijesti
