Foto: European Union, 2026
Armenski premijer Nikol Pašinjan proglasio je pobjedu na općim izborima koji se promatraju kao test ruskog utjecaja u južnokavkaskoj zemlji. Prema preliminarnim rezultatima objavljenima u ponedjeljak, njegova vladajuća stranka Civil Contract zauzela je prvo mjesto s više od dvostruko više glasova od prvog pratitelja.
Pašinjan je na izbore išao s ciljem da dobije snažan mandat za novu geopolitičku orijentaciju, koja uključuje udaljavanje Armenije od Moskve i jačanje suradnje sa Zapadom. Dok je u nedjelju glasao, rekao je: “Europska unija naš je glavni partner u provedbi demokratskih reformi i taj ćemo put nastaviti.”
Europski promatrači ocijenili su da su izbori bili podijeljeni, ali “dobro provedeni”, uz napomene o zabrinutosti da je Rusija pokušala utjecati na ishod gospodarskim pritiskom. Istodobno su sugerirali i da je Pašinjanova vlada nastojala ograničiti uglavnom prorusku oporbu. Richard Giragosian, koji vodi think tank Regional Studies Center u Erevanu, rekao je za AP da su izbori bili “istinski slobodni i pošteni” te da predstavljaju “referendum o budućnosti zemlje”. Dodao je da je velik dio ruskih pokušaja uplitanja bio neuspješan.
Prema najnovijim preliminarnim rezultatima, Civil Contract osvojio je 49,82 posto glasova. Najsnažniji Pašinjanov protukandidat Samvel Karapetjan, milijarder koji je bogatstvo stekao u Rusiji i nalazi se u kućnom pritvoru, zauzeo je drugo mjesto s 23,28 posto glasova. Karapetjan odbacuje optužbe da je pozivao na rušenje vlade i tvrdi da su politički motivirane. Armenski istražitelji dan prije izbora izdali su i šest naloga za uhićenje članova bloka Strong Armenia, optužujući ih za kupnju glasova.
Središnje izborno povjerenstvo priopćilo je da su prebrojani glasovi iz svih izbornih jedinica, ali puni rezultati ne očekuju se do nedjelje, kako bi stranke imale vremena podnijeti prigovore na moguće nepravilnosti. Izborna izlaznost iznosila je 58,94 posto. Preliminarni rezultati sugeriraju i da će vladajuća stranka imati 61 zastupničko mjesto u Nacionalnoj skupštini, što bi joj, prema Giragosianu, omogućilo samostalno upravljanje i izglasavanje većine zakona, ali ne i ustavne promjene bez referenduma.
Moskva je Armeniji ranije poručila da bi mogla snositi gospodarske posljedice ako nastavi kretanje prema Europskoj uniji. Rusija kontrolira značajan dio armenske energetike i infrastrukture, a Putin je to više puta naglašavao u razgovorima s Pašinjanom. Rusija je nedavno zabranila uvoz niza armenskih proizvoda, među njima cvijeća, vina i ribe, navodeći kršenje uvoznih pravila, dok je Europska komisija te mjere nazvala “ekonomskom prisilom”.
Na izborima su se, osim Civil Contracta, računala i druga politička uporišta. Blok Hayastan, koji predvodi bivši predsjednik Robert Kočarjan, trebao bi ući u parlament s 9,93 posto glasova. Stranka Prosperous ili Blossoming Armenia, na čelu s proruskim biznismenom Gagikom Tsarukyanom, kretala se oko praga od 4 posto. Armenijski parlament mora imati najmanje 101 zastupnika koji se biraju na mandat od pet godina, a stranke za ulazak moraju prijeći prag od 4 posto, dok blokovi sastavljeni od tri ili više stranaka moraju osvojiti najmanje 8 posto.
Oporba je oštro kritizirala vladu zbog pokušaja normalizacije odnosa sa susjednim Azerbajdžanom. Pašinjan i azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev u kolovozu su uz predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa u Bijeloj kući parafirali dokument o napretku prema mirovnom sporazumu. U ponedjeljak je Pašinjan rekao da Armenija namjerava ići prema “institucionalizaciji” mirovnog sporazuma te ratifikaciji dogovora s Bijelom kućom o stvaranju velikog tranzitnog koridora kroz armenski teritorij koji bi nosio Trumpovo ime.