Nove HNB-ove mjere smanjile iznose kredita za dio građana s plaćama od 1.500 i 2.000 eura

Nove mjere Hrvatske narodne banke utječu na odobravanje kredita, a učinke već osjećaju građani s prosječnim plaćama ili nešto višima, posebno kod stambenih kredita. Osnivač tvrtke za kreditno posredovanje Vjeko Peretić rekao je za RTL da oni s neto plaćama između 1.500 i 2.000 eura sada mogu podići znatno manje stambene kredite nego prije, uz dodatna ograničenja koja se odnose i na mogućnost financiranja cijelog iznosa kredita.

Peretić je naveo i da su stroža pravila smanjila broj odobrenih gotovinskih kredita. Kao primjer istaknuo je da, ako klijent već ima jedan kredit, sada mnogo teže može dobiti drugi. Dodao je da banke bilježe pad veći od 20 posto u oba segmenta te da je pad zabilježen i u kupoprodaji nekretnina od 22 posto.

Prema podacima HNB-a, u drugoj polovini 2025. isplaćeno je oko 12 tisuća stambenih kredita, nešto manje nego u prvoj polovini godine, kada ih je bilo oko 13 tisuća. U HNB-u navode da je blaži pad djelomice posljedica toga što su se još isplaćivali ranije ugovoreni krediti i bankarske promocije. Lana Ivičić, direktorica Direkcije za makrobonitetnu politiku u HNB-u, rekla je za RTL da su mjere uvedene kako bi se spriječilo ublažavanje kriterija kreditiranja potrošača i rizik nastanka prezaduženosti.

HNB navodi i da je nakon mjera udio rizičnih stambenih kredita pao s oko 30 posto na 15 posto, dok se rast gotovinskih kredita usporio sa 17 posto na 7 posto. Kod nestambenih kredita u prvoj polovini godine isplaćeno ih je oko 175 tisuća, a u drugoj 138 tisuća, što znači pad od otprilike 25 posto. Iako se rast kredita u kućanstvima usporio, u HNB-u kažu da je i dalje visok, a visok je i u kreditiranju poduzeća.

Iz HNB-a poručuju i da će se od 1. siječnja 2027. povećati stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala. Mjere koje građane štite od prezaduživanja ostaju na snazi do daljnjega, uz mogućnost da ih HNB po potrebi ublaži ili dodatno pooštri.