Njemačka gradi XXL fregatu, ali superratni brod kasni godinama

Njemačka planira izgraditi najveću fregatu na svijetu, no projekt klase F126 već je debelo iza rasporeda i mogao bi kasniti i do četiri godine. Prvi brod, nazvan Niedersachsen, već je u izgradnji, ali umjesto isporuke koja se očekivala od 2029. godine, sada se kao realna mogućnost spominje puno kasniji ulazak u uporabu. Riječ je o projektu koji je u početku bio najavljen kao najveća nabava u povijesti njemačke mornarice, no pretvorio se u složen i dugotrajan problem.

Za razliku od klasične fregate, F126 nije zamišljen prvenstveno kao brod za izravnu borbu, nego kao fleksibilna višenamjenska platforma. Srce koncepta čini modularni sustav koji brod može prilagoditi različitim zadaćama, primjerice protupodmorničkom ratovanju, djelovanju specijalnih snaga ili operacijama besposadnih sustava. Brod je namijenjen i dugotrajnim misijama te bi mogao ostati u području operacija i do dvije godine, uz izmjene posada.

S deplasmanom od oko 10.000 tona, F126 spada među najveće fregate na svijetu. Osim prostora za dodatne sustave, helikoptere i besposadne tehnologije, projekt je osmišljen prije svega za stalnu prisutnost, nadzor i zapovijedanje operacijama, a manje kao klasični ratni brod za sukobe visokog intenziteta. Upravo zbog toga u Berlinu ga vide kao važan dio budućih mornaričkih sposobnosti, unatoč kašnjenjima.

Problemi su, međutim, ozbiljni i uglavnom su povezani s tehničkim i organizacijskim poteškoćama, prije svega u području informatičkih sustava. Nizozemsko brodogradilište Damen, koje je 2020. dobilo posao s najpovoljnijom ponudom i obećalo velik dio proizvodnje premjestiti u Njemačku, ubrzo se suočilo s blokadama. Ključan problem bio je prijenos projektnih podataka u sustave brodogradilišta i dobavljača, zbog čega planiranje i gradnja nisu mogli ići usklađeno.

U jesen 2025. Damen je naposljetku uklonjen iz vođenja projekta, a fokus je prebačen na njemačku brodograđevnu grupu NVL, odnosno Naval Vessels Lürssen. Prema pisanju Frankfurter Allgemeine Zeitunga, pomoć bi mogla stići i od njemačkog obrambenog diva Rheinmetalla. Budući da su poteškoće s prijenosom podataka navodno riješene unutar sustava, to se smatra ključnim korakom za nastavak projekta, a Rheinmetall sada želi ubrzati gradnju.

Unatoč tome, stručnjaci upozoravaju da troškovi mogu dodatno narasti. Ako sve bude išlo povoljnim tijekom, prvi brod mogao bi biti porinut 2031. godine. Njemačka vlada u međuvremenu gura i alternativno rješenje: višenamjensku fregatu Meko A-200 (F128) tvrtke TKMS, za koju su već odobrena prva sredstva iz posebnog fonda. Prema FAZ-u, plan je nabaviti najmanje četiri broda, uz mogućnost dodatnih jedinica.

Time Berlin pokušava izbjeći scenarij dugotrajno otvorenog gradilišta i imati prijelazno rješenje dok se F126 ne privede kraju. No projekt se teško može jednostavno zaustaviti, jer je već u njega uloženo toliko novca da bi takav potez bilo teško opravdati. Prema dostupnim informacijama, zato se razmatra nastavak oba programa paralelno.

Njemačka nije jedina koja razvija velike borbene brodove. Krajem prošle godine američki predsjednik Donald Trump najavio je izgradnju nove generacije bojnog broda, za koju tvrdi da će biti veća i snažnije naoružana od svega što je američka mornarica dosad izgradila. Prvi brod te takozvane Trump Class, USS Defiant, trebao bi se početi graditi početkom 2030-ih.

Trump je rekao da će brodovi biti opremljeni topovima i projektilima te da će moći nositi oružane sustave koji još nisu razvijeni, poput laserskih sustava i hipersoničnog oružja. Moguće je i opremanje nuklearnim krstarećim projektilima iz mora. Američka mornarica inače nema bojnog broda u službi otkako je prije 34 godine povučen posljednji brod klase Iowa.

Njemački projekt F126 pritom se uklapa u širi europski obrambeni kontekst u kojem velike ambicije često prate kašnjenja i sporovi. Slične poteškoće već se godinama vide i u projektu borbenog zrakoplova FCAS, koji Njemačka, Francuska i Španjolska razvijaju gotovo desetljeće. Taj bi sustav trebao zamijeniti Eurofighter i francuski Rafale od 2040. godine, no napredak je spor, a prijepori između Airbusa i Dassaulta i dalje opterećuju projekt. Njemački kancelar Friedrich Merz u veljači je prvi put otvorio i mogućnost da se Njemačka povuče, dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio da Europi treba zajednički borbeni zrakoplov.