Neredi na tržištu nafte i obveznica dok pregovori SAD-a i Irana zastaju

Cijene nafte i prinosi na obveznice ponovno su snažno oscilirali nakon što su pregovori SAD-a i Irana o miru zastali, a prolaz kroz Hormuški tjesnac ostao je praktično zatvoren. Globalna referentna cijena Brent sirove nafte u jednom je trenutku dosegnula 112 dolara po barelu, odnosno 83,62 funte, prije nego što se spustila na oko 110 dolara.

Riječ je o morskom pravcu kroz koji obično prolazi oko petine svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina, pa tržišta reagiraju na svaku naznaku napretka ili zastoja u razgovorima koji bi mogli dovesti do ponovnog otvaranja tjesnaca. Početni rast cijena u ponedjeljak uslijedio je nakon što je Donald Trump na društvenim mrežama poručio da Iran mora „brže djelovati” i da je „vrijeme od ključne važnosti”. Dodao je i da je prekid vatre na „masivnoj životnoj potpori” nakon što je odbio iranske zahtjeve i nazvao ih „potpuno neprihvatljivima”.

Prema navodima platforme Axios, Trump bi u utorak trebao održati sastanak sa svojim najvišim savjetnicima za nacionalnu sigurnost kako bi razgovarali o mogućnostima vojnog djelovanja u vezi s Iranom. Kasnije su cijene nafte ipak pale nakon izvješća da je iranska novinska agencija objavila kako su SAD prihvatile privremeno izuzeće od sankcija na iransku sirovu naftu tijekom pregovora, što je potaknulo nade u napredak mirovnih razgovora.

Rast troškova energije od početka sukoba podigao je i troškove zaduživanja vlada, što se vidi kroz prinose na obveznice. Strah je da će više cijene energije povećati inflaciju, a time i potaknuti središnje banke na podizanje kamatnih stopa. U ponedjeljak je referentni prinos na 10-godišnje američke državne obveznice u jednom trenutku dosegnuo 4,63 posto, što je najviše u više od godinu dana, prije nego što se povukao.

Rastući prinosi zabilježeni su i u Japanu. Kako je izvijestio Reuters, tamošnja bi vlada mogla izdati novi dug u sklopu financiranja dodatnog proračuna namijenjenog ublažavanju gospodarskog udara rata. Prinos na 30-godišnju japansku državnu obveznicu porastao je na rekordnih 4,2 posto, dok je 10-godišnji prinos skočio na 2,8 posto, najviše od listopada 1996. Prinosi na obveznice u eurozoni također su na početku dana porasli, a zatim se povukli kako su cijene nafte padale.

Najnovija kretanja zbila su se dok su se ministri financija G7 sastali u Parizu. Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde, upitana pri dolasku zabrinjava li je rasprodaja na globalnim tržištima obveznica, rekla je reporterima: „Uvijek sam zabrinuta, to mi je posao.” Claudio Galimberti, glavni ekonomist Rystad Energyja, rekao je za BBC da je visoka razina cijena nafte „vrlo ozbiljna situacija i da će biti još gora ako se tjesnac ne otvori”. Dodao je: „Približavamo se ljetu boli, bojim se, ako se Hormuz ne otvori.”

Više cijene nafte podižu i troškove goriva za tvrtke, uključujući zrakoplovne kompanije, od kojih mnoge ulaze u vrhunac ljetne turističke sezone. Daljnji smjer tržišta ostat će vezan uz pregovore, moguće odluke u Washingtonu i svaku promjenu oko prolaza kroz Hormuški tjesnac.