Katastar rudarskog otpada u Srbiji danima nije dostupan, projekt plaćen 2,1 milijun eura

Sajt katastra rudarskog otpada u Srbiji danima ne radi, iako je za njega plaćeno 2,1 milijun eura. Na adresi katastarrudarskogotpada.rs trenutačno je vidljiva samo naslovna stranica s informacijama „o nama” i „naši ciljevi”, bez podataka o rudarskom otpadu kojem je portal namijenjen.

Iz Ministarstva rudarstva i energetike nisu odgovorili na pitanje N1 zbog čega je stranica izvan funkcije. Prema objavljenim informacijama, 90 posto sredstava za izradu portala izdvojila je Europska unija. Sajt, koji je pokrenut početkom 2020., od početka nije davao očekivane informacije u opsegu koji je bio najavljen.

U ranijem istraživanju Balkanske istraživačke mreže navedeno je da su na internetskoj aplikaciji Katastra rudarskog otpada bili dostupni samo oskudni podaci o malom broju deponija, nekoliko puta manjem od stvarnog broja. Istraživanje je pokazalo i da podataka o deponijama aktivnih rudnika nije bilo, iako je projektom bilo najavljeno prikupljanje podataka s više stotina lokacija.

BIRN je naveo i da su se neko vrijeme na serveru ministarstva nalazili detaljniji podaci o znatno većem broju deponija, među kojima su i podaci koji upućuju na to da među napuštenim deponijama ima i onih s opasnim otpadom te da su pojedine na mjestima gdje postoji opasnost od klizišta, ali su i ti podaci nakon interesa medija uklonjeni.

N1 je pisao Ministarstvu rudarstva i energetike i delegaciji Europske unije, no odgovori do objave nisu stigli. Iz Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu rekli su da ne znaju razlog prestanka rada i da je sajt u nadležnosti Ministarstva rudarstva i energetike.

U priču se uklapa i nalaz Državne revizorske institucije, koja je 2022. zaključila da „sistem upravljanja rudarskim otpadom u Srbiji nije efektivan” i da „nije uspostavljena jedinstvena baza podataka rudarskog otpada”. DRI je u travnju ove godine objavila da su „sprovedene sve preporuke DRI za unapređenje upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji”, a radilo se o 24 preporuke koje su, prema toj instituciji, trebale biti temelj za unapređenje sistema, uz kontinuirani inspekcijski nadzor i daljnja financijska ulaganja u infrastrukturu za prikupljanje opasnog otpada.