Foto: MorgueFile/ilustracija
Tinitus, odnosno šum u uhu, stanje je koje može ozbiljno narušiti kvalitetu života. Iako za njega ne postoji lijek, dostupno je više pristupa koji mogu ublažiti simptome i smanjiti njihov utjecaj na svakodnevicu. Zvuk koji ljudi opisuju vrlo je različit: može nalikovati alarmu za požar, zvižduku pare, šištanju zraka iz probušenog balona, kreketanju žaba ili buci mlaznog motora.
Neki ga čuju kao prodoran ton u jednom ili oba uha, a kod drugih je prisutan od buđenja do odlaska na spavanje. Procjene govore da od tinitusa pati više od 740 milijuna odraslih u svijetu, dok neka istraživanja pokazuju da se s njim susreće svaka deseta osoba. Kod dijela ljudi jedva je primjetan, ali drugima može otežati normalno funkcioniranje, izazvati nesanicu i utjecati na odnose s okolinom.
Većina osoba s tinitusom ima i određeni stupanj oštećenja sluha. Problem se ponekad pojavi nakon iznenadnog senzorineuralnog gubitka sluha, što je hitno medicinsko stanje koje zahtijeva brzu terapiju radi veće šanse za oporavak. Tinitus se povezuje i s gubitkom sluha uzrokovanim starenjem ili izloženošću buci, čak i kada se to ne vidi na standardnim testovima. Liječničkim pregledom mogu se otkriti i rjeđi, ali izlječivi uzroci poput nakupljenog cerumena, infekcija uha, ozljeda glave, vaskularnih problema, poremećaja unutarnjeg uha, tumora ili problema s čeljusnim zglobom.
Stručnjaci ističu da lijek za tinitus ne postoji, ali postoje načini za ublažavanje tegoba. Nekim osobama s oštećenjem sluha mogu pomoći slušna pomagala ili kohlearni implantati, koji izravno stimuliraju slušni živac. Liječenje se često usmjerava na promjenu percepcije i reakcije na zvuk, a ne samo na pokušaj da on nestane. Kako objašnjava audiolog Marc Fagelson, cilj je pomoći osobi da sa zvukom suživi tako da ga bolje razumije i racionalnije doživljava.
Među pristupima koji se spominju je kognitivno-bihevioralna terapija, za koju postoje najčvršći dokazi da smanjuje stres povezan s tinitusom. Terapija prihvaćanjem i posvećenošću više je usmjerena na prihvaćanje misli i promjenu odnosa prema njima, dok terapija privikavanja na tinitus nastoji potaknuti habituaciju, odnosno da osoba sve manje obraća pažnju na zvuk. Tu je i terapija aktivnostima za tinitus, koja obuhvaća misli i emocije, sluh i komunikaciju, san te koncentraciju.
Korisnima se mogu pokazati i tehnike usredotočene svjesnosti. Za akupunkturu, jogu i meditaciju nije dokazano da izravno utječu na tinitus, ali mogu smanjiti opći stres ako osobu opuštaju. Stručnjaci pritom naglašavaju važnost društvene aktivnosti i podrške, jer izolacija može pojačati osjećaj opterećenosti. Anksioznost i depresija mogu pogoršati doživljaj tinitusa, a antidepresivi i anksiolitici ne liječe sam tinitus, ali mogu pomoći kod psihičkih poteškoća koje ga prate.
Kao jedan od novijih pristupa spominje se bimodalna neuromodulacija. Uređaj Lenire, koji kombinira zvuk preko slušalica s blagom električnom stimulacijom jezika, 2023. godine dobio je odobrenje američke Agencije za hranu i lijekove za privremeno ublažavanje simptoma kod odraslih s umjerenim tinitusom. To odobrenje ne znači da uređaj liječi stanje niti da pomaže svima, ali pokazuje da se na novim metodama i dalje radi.