Toplotni valovi ne opterećuju samo tijelo nego i mozak. Kada organizam pokušava sniziti tjelesnu temperaturu, više energije usmjerava na hlađenje, pa mozak dobiva manje kisika i hranjivih tvari. U takvim uvjetima mogu se pojaviti umor, slabija koncentracija, mentalna iscrpljenost i sporije razmišljanje.
Ni blaga dehidracija nije bezazlena. Tijekom velikih vrućina ona može dodatno pogoršati osjećaj iscrpljenosti, a češće se javljaju zaboravnost i poteškoće s donošenjem odluka. Upravo zato se u vrućim danima mnogi ljudi teže fokusiraju na svakodnevne obveze, osobito ako dugo borave na otvorenom ili nemaju dovoljno odmora.
Istraživanja pokazuju i da visoke temperature mogu utjecati na raspoloženje. Smanjena aktivnost serotonina povezuje se s većom razdražljivošću, impulzivnošću i agresivnim ponašanjem, a zabilježen je i porast nasilja tijekom toplotnih valova. To ne znači da vrućina sama po sebi određuje ponašanje, ali može biti dodatni stres za organizam i psihu.
Najugroženije su osobe koje već imaju depresiju, anksioznost ili druge psihičke poremećaje, kao i stariji i kronični bolesnici. Stručnjaci zato savjetuju dovoljno tekućine, boravak u rashlađenim prostorijama i izbjegavanje dugotrajnog izlaganja suncu tijekom najtoplijeg dijela dana. U praksi je najvažnije prepoznati prve znakove iscrpljenosti i reagirati prije nego što se tegobe pojačaju.
Vezane vijesti
