Kako izlazak UAE-a može promijeniti Opecov utjecaj na cijenu nafte

BBC u pet grafova objašnjava što bi izlazak Ujedinjenih Arapskih Emirata iz Opeca mogao značiti za naftni kartel i za širi tržišni okvir. Tema dolazi u trenutku izražene volatilnosti na tržištu nafte, a Svjetska banka navodi da je rat SAD-a i Izraela s Iranom potaknuo najveći gubitak opskrbe naftom zabilježen do sada.

Opec, odnosno Organizacija zemalja izvoznica nafte, osnovan je 1960. godine kako bi Iran, Irak, Kuvajt, Saudijska Arabija i Venezuela koordinacijom proizvodnje branili interese velikih izvoznika i osigurali stabilne prihode za članice. Članstvo se tijekom godina mijenjalo, a organizaciji su se pridružile i Alžir, Ekvatorijalna Gvineja, Gabon, Libija, Nigerija i Republika Kongo. Godine 2016. Opec je s još 10 proizvođača nafte, među kojima je bila i Rusija, formirao širi savez Opec+.

Cilj Opeca je utjecati na globalnu cijenu nafte dogovorom o količini koju članice prodaju. Kada dogovaraju veću proizvodnju, cilj je ublažiti cijene tako što je ponuda obilna; kada smanjuju opskrbu, cilj je zadržati cijene višima u uvjetima slabije potražnje. Kao ključni primjer BBC navodi listopad 1973., kada su arapski proizvođači nafte uveli embargo na skupinu zemalja predvođenih SAD-om zbog njihove potpore Izraelu tijekom Jomkipurskog rata. Ta je politika išla uz koordinirano smanjenje proizvodnje, a cijene nafte više su se nego udvostručile. Uslijedilo je i racioniranje goriva, a posljedice su dodatno pojačane drugim naftnim šokom 1979. nakon Iranske revolucije.

U novijem razdoblju, kada je cijena sirove nafte pala zbog manjka kupaca tijekom pandemije koronavirusa, Opec+ je smanjio proizvodnju kako bi podupro cijene. Suprotno tome, nakon ruske invazije na Ukrajinu početkom 2022., reakcija na snažan rast cijena bila je umjerenija: savez je obećao blago povećati proizvodnju, a kasnije ju je te iste godine smanjio. Na prvom sastanku nakon što su UAE napustili Opec, Opec+ je odlučio da će članice od lipnja povećati proizvodnju za 188.000 barela dnevno. U priopćenju se ne spominju UAE, a navedeno je da je potez poduzet kako bi se "poduprla stabilnost tržišta nafte".

Kritičari, među njima i američki predsjednik Donald Trump, tvrde da je Opec svoju moć koristio kako bi cijene održao višima nego što bi inače bile, ograničavanjem ponude. Energetski analitičar Maurizio Carulli iz Quilter Cheviota kaže da je utjecaj Opeca na cijene nafte tijekom desetljeća bio promjenjiv te da je povijesna teškoća u učinkovitosti organizacije u tome što članice nakon odluke često ne poštuju preuzete obveze. On navodi da se to događalo široko, uključujući slučajeve Kazahstana i UAE-a kada su povećavali proizvodnju iznad dogovorenog. Prema posljednjim podacima Opeca, UAE su 2025. bile treći najveći izvoznici nafte na svijetu, iza Saudijske Arabije i Iraka.

BBC pritom ističe da trenutačni globalni događaji imaju snažan utjecaj na izvoz nafte i da je tjesnac Hormuz, kojim inače prolazi oko petine svjetskih zaliha nafte i ukapljenog prirodnog plina, već osam tjedana praktički zatvoren. Dok plovni put ostaje blokiran, Carulli kaže da gubitak UAE-a iz Opeca neće imati "nikakav" kratkoročni učinak na izvoze. I odluka Opec+ da poveća proizvodnju, kako kaže, uglavnom je simbolična dok je kretanje kroz taj pravac ograničeno. Sljedeći važan korak bit će daljnji potezi Opec+ nakon ovog sastanka i razvoj situacije u Hormuzu.