Energija

Inflacija u SAD-u porasla na 3,8 posto zbog rasta cijena energije

17:54, 12.05.2026.
To?enje goriva na benzinskoj pumpi, ilustracija rasta cijena energenata

Foto: Freepik Premium / ilustracija

Potrošačke cijene u Sjedinjenim Američkim Državama porasle su u travnju na najvišu razinu od svibnja 2023. godine, a potrošači su osjetili posljedice rata s Iranom. Prema podacima američkog Zavoda za statistiku rada, indeks potrošačkih cijena (CPI), koji mjeri koliko su cijene porasle u posljednjih 12 mjeseci, dosegnuo je 3,8 posto nakon skoka cijena benzina i namirnica.

Riječ je o najvišoj razini inflacije otkako je prije tri godine dosegnula 4 posto. Zavod za statistiku rada priopćio je da je gotovo polovica rasta posljedica snažnog poskupljenja energije, dok su rastu cijena pridonijeli i troškovi stanovanja te hrane.

Američko-izraelski rat u Iranu, kao i posljedično učinkovito zatvaranje ključne brodske rute kroz Hormuški tjesnac, doveo je do rasta cijene galona benzina u SAD-u. Prema podacima automobilskog udruženja AAA, nacionalni prosjek cijene galona bezolovnog benzina dosegnuo je najvišu razinu od srpnja 2022. i iznosi 4,50 dolara, odnosno 3,33 funte.

Porast travanjske inflacije, s 3,3 posto u ožujku na 3,8 posto, čini sve manje vjerojatnim da će Federalne rezerve ove godine sniziti kamatne stope. Istodobno, to predstavlja izazov za američkog predsjednika Donalda Trumpa i republikance uoči studenih međuizbora, nakon što se Trumpova kampanja za reizbor 2024. uglavnom fokusirala na planove za smanjenje inflacije.

Poskupjele su i u godišnjem razdoblju do travnja poskupjele i avionske karte te odjeća, dok su nove automobile blago pojeftinile. Solidni podaci objavljeni su unatoč rastu cijena goriva i ekonomskoj neizvjesnosti izazvanoj ratom u Iranu. BBC News također podsjeća na razinu carina od 15 posto na robu koja u SAD ulazi iz Europske unije, prema prošlogodišnjem dogovoru, te navodi da je predsjednik Donald Trump zanijekao da je s predsjednikom Federalnih rezervi Jeromeom Powellom postigao dogovor o kamatnim stopama i podržao "promjenu političkog režima" u središnjoj banci.