Japan potresaju najveći anti-ratni prosvjedi u desetljećima dok vlada gura jaču obranu

U Japanu su izbili najveći anti-ratni prosvjedi u posljednjim desetljećima, a nezadovoljstvo je usmjereno na promjene koje premijerka Sanae Takaichi provodi prema pacifističkom ustavnom okviru zemlje. Prema BBC Newsu, prosvjedi odražavaju duboku podjelu u društvu oko toga treba li Japan ostati čvrsto vezan uz poslijeratni pacifizam ili slijediti aktivniju sigurnosnu politiku.

Takaichi, koja je na vlast došla u listopadu 2025., poduzela je više koraka udaljavanja od dugogodišnjeg japanskog pacifističkog stava. Između ostalog, vlada je ukinula dugogodišnja ograničenja na izvoz oružja i proširila ulogu japanske vojske u inozemstvu. Vlada tvrdi da su takvi potezi nužni u sve napetijoj regiji, dok mnogi stanovnici upozoravaju da ti koraci izazivaju zabrinutost. Kako raste strah da Japan postaje država sposobna za rat, prosvjedi dobivaju zamah.

U zemlji u kojoj su javni prosvjedi obično relativno suzdržani, masovno okupljanje na ulicama BBC opisuje kao signal dubljeg političkog i društvenog pitanja. Ovoga puta, navodi se, riječ je o japanskom nacionalnom identitetu. Nakon Drugog svjetskog rata Japan je usvojio ustav, uključujući članak 9., koji zabranjuje održavanje oružanih snaga i odriče rat kao pravo suvereniteta. Takaichi sada tvrdi da taj okvir više ne odražava stvarnost.

BBC navodi da Japan istodobno djeluje u složenom sigurnosnom okruženju, s asertivnom Kinom, nepredvidivom Sjevernom Korejom i Rusijom u blizini, dok Sjedinjene Države, njegov najbliži saveznik, potiču Tokio da preuzme aktivniju sigurnosnu ulogu. Takaichi nije prva japanska čelnica koja zagovara promjene poslijeratnog sigurnosnog sustava. U posljednjim desetljećima konzervativni lideri, ponajviše iz vladajuće Liberalno-demokratske stranke, tražili su izmjene ustava iz 1947. godine, a bivši premijer Shinzo Abe zagovarao je reviziju članka 9. kako bi se formalizirao položaj snaga samoobrane.

Pod Abeom je parlament 2015. godine usvojio kontroverzni sigurnosni zakon kojim je proširena uloga japanskih oružanih snaga. Taj zakon omogućuje Japanu ograničeno pravo samoobrane, uključujući i podršku saveznicima koji su pod napadom. No 21. travnja japanska vlada napravila je, kako piše BBC, značajan korak ukidanjem dugogodišnje zabrane izvoza smrtonosnog oružja. Vlada je to obrazložila tvrdnjom da se saveznici moraju međusobno podupirati u, kako navodi, sve ozbiljnijem sigurnosnom okruženju.

Ta je odluka snažno odjeknula među japanskim građanima. Pred uredom premijerke, dok se kiša naglo razišla i pojavilo sunce, gomila se povećavala, a povici postajali glasniji. Na prosvjedu nisu bili samo stariji sudionici; prisutni su bili i mnogi u dvadesetima i tridesetima. Akari Maezono, žena u tridesetima, držala je ručno oslikane papirnate lampione s porukama mira. U blizini je stajao stariji muškarac s crvenim transparentom i poručio da članak 9. japanskog ustava mora biti zaštićen pod svaku cijenu, dodajući da je on spriječio Japan da bude uvučen u ranije sukobe.