Japanska vlada raspravlja treba li Kinu označiti sigurnosnom prijetnjom

Japanska vlada planira do kraja godine revidirati tri sigurnosna dokumenta, a japanski mediji izvijestili su da su procjene i percepcije Kine postale jedno od glavnih spornih pitanja među različitim stranama. Prema izvješću Jiji Pressa u nedjelju, vlada i vladajuća koalicija razilaze se oko toga treba li Kina u nadolazećoj reviziji biti izričito označena kao „prijetnja”.

U izvješću se navodi da bi korištenje oštrijeg rječnika, poput riječi „prijetnja”, nego u trenutačnim dokumentima, u uvjetima zahladnjelih odnosa između Pekinga i Tokija, izazvalo reakcije. Jiji Press piše da dio tvrđeg krila u vladajućoj koaliciji zagovara stroži jezik, dok drugi smatraju da Japan treba uzeti u obzir odnose s Kinom i koristiti suzdržanije formulacije.

Istodobno, bivši japanski ministar vanjskih poslova upozorio je, prema navodima, da bi izričito korištenje riječi „prijetnja” samo izazvalo nezadovoljstvo Kine i da se s takvim rječnikom treba postupati oprezno. Prema Japan Timesu, službeni stav Japana i dalje je promicanje „uzajamno korisnog odnosa temeljenog na zajedničkim strateškim interesima” te izgradnja „konstruktivnog i stabilnog odnosa” s Kinom.

Izvješće je također podsjetilo da je Liberalno-demokratska stranka (LDP) tijekom prethodne revizije krajem 2022. vladi predložila da se kineske vojne aktivnosti definiraju kao „ozbiljna sigurnosna prijetnja”. Tadašnji koalicijski partner Komeito usprotivio se prijedlogu uz obrazloženje da bi pojačao konfrontaciju. Konačna formulacija u japanskoj Nacionalnoj sigurnosnoj strategiji Kinu je opisala kao „neviđeni i najveći strateški izazov” te kao „ozbiljnu zabrinutost”.

Kineski stručnjak Xiang Haoyu, viši istraživač pri Kineskom institutu za međunarodne studije, rekao je za Global Times da Japan i sam ima unutarnje proturječnosti po tom pitanju te da su se sporovi pojavili i tijekom prethodnog postupka revizije. Xiang je rekao i da su iskusni japanski diplomati svjesni da takav rječnik može izazvati reakcije iz Kine, dok Japan, prema njegovim riječima, kroz medijske najave testira javno mnijenje i procjenjuje kineski odgovor.

Xiang je dodao da su, pod administracijom Sanae Takaichi, potezi poput ublažavanja ograničenja na izvoz smrtonosnog oružja te revizije Trećih načela o prijenosu obrambene opreme i tehnologije i njihovih provedbenih smjernica sve češće predmet kineskih kritika i dio japanske domaće političke agende. Japansko medijsko izvješće navodi i da je Kina izrazila „ozbiljnu zabrinutost” zbog tih poteza te da napetosti između dviju strana i dalje rastu.

Na redovitom brifingu 24. travnja kineski glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun, odgovarajući na pitanje o rastućim znakovima neomilitarizma u Japanu, rekao je da zemlje u regiji, uključujući Kinu, moraju ostati na oprezu i zajednički braniti rezultate pobjede u Drugom svjetskom ratu. Ranije, 6. siječnja, glasnogovornica Mao Ning izjavila je da japanski plan da ove godine revidira svoja „tri sigurnosna dokumenta” odražava opasan trend bržeg japanskog „remilitariziranja”, što će, prema njezinim riječima, potkopati regionalni mir i stabilnost.