Fiskalni savjet upozorava na snažan rast troškova najvećih državnih projekata i dva milijarde dolara duga prema Emiratima

Najnovija analiza Fiskalnog savjeta o prijedlogu budžeta za 2026. godinu pokazuje snažan rast procijenjenih vrijednosti najvećih državnih investicija, uz odgađanje dijela plaćanja na 2027. godinu. Među projektima koji su značajno poskupjeli izdvajaju se EXPO 2027, Nacionalni stadion i pojedini ključni saobraćajni koridori.

Prema navedenim podacima, procijenjena vrijednost Nacionalnog fudbalskog stadiona porasla je za 7,5 milijardi dinara, sa 67,5 na 75 milijardi dinara. Prateća linijska infrastruktura, koja uključuje i toplotne izvore, poskupjela je za 22 milijarde dinara i sada iznosi 62,5 milijardi dinara. Stavka direktno vezana za projekat „EXPO Beograd 2027“ korigovana je naviše za 2,6 milijardi dinara.

Rast troškova bilježe i drumski koridori. Za pojedine dionice troškovi su porasli i do 90 odsto u odnosu na prvobitno ugovorene cijene. Fruškogorski koridor je samo tokom 2025. poskupio za 40 odsto, a ukupno od ugovaranja za skoro 50 odsto, zbog čega su plaćanja pomjerena na 2027. godinu. Put Ruma–Šabac–Loznica je u 2025. zabilježio rast cijene od 15 odsto, dok je u odnosu na početak poskupljenje približno 90 odsto. Iako je put fizički gotovo završen, njegova finansijska realizacija odložena je na 2028. godinu.

Fiskalni savjet posebno ukazuje na koncentraciju duga prema jednom povjeriocu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima. U drugoj polovini 2026. godine dospijeva glavnica od dvije milijarde dolara za dva velika zajma, odnosno za dva kredita za budžetsku podršku dogovorena s Fondom za razvoj Abu Dabija. Prvi zajam je prvobitno ugovoren 2014. godine, a 2021. reprogramiran sa novim rokom dospijeća u avgustu 2026. godine. Drugi kredit je iz 2022. godine i njegova otplata je odložena za kraj 2026. godine.

Savjet navodi i da zanavljanje ovih kredita košta jer se vraćaju kasnije nego što je prvobitno dogovoreno, a kamatne stope na reprograme porasle su na četiri odsto zbog pogoršanja uslova na međunarodnom tržištu. To povećava pritisak na rashode za kamate, dok se budžet za 2026. oslanja na projektovani realni rast BDP-a od tri odsto. Ako taj rast ne bude ostvaren, Fiskalni savjet upozorava na manju poresku osnovicu i nižu naplatu poreza, naročito PDV-a, od planirane. U drugoj polovini 2026. godine na naplatu dospijeva glavnica od ukupno dvije milijarde dolara prema istom povjeriocu, što ostaje jedan od glavnih fiskalnih rokova u narednom budžetskom ciklusu.