Zastave Europske unije ispred institucija EU, ilustracija. Foto: Freepik.
Europska komisija u proljetnoj gospodarskoj prognozi za 2026. godinu očekuje slabiju gospodarsku aktivnost u Europi, nakon što je sukob na Bliskom istoku ponovno potaknuo energetsku inflaciju. Prognoza, objavljena u četvrtak, pokazuje da se ranije očekivanje o nastavku umjerenog rasta i daljnjem padu inflacije bitno promijenilo nakon izbijanja konflikta.
Povjerenik EU-a za gospodarstvo Valdis Dombrovskis rekao je da je sukob na Bliskom istoku izazvao veliki energetski šok te dodatno testira Europu u već nestabilnom geopolitičkom i trgovinskom okruženju. Dodao je da EU treba učiti iz prethodnih kriza tako što će fiskalna potpora ostati privremena i ciljana, smanjivati ovisnost o uvoznim fosilnim gorivima te ubrzati reforme, ukloniti prepreke rastu i zaštititi zdrave javne financije.
Prema prognozi, rast BDP-a u EU-u, nakon 1,5 posto u 2025., trebao bi usporiti na 1,1 posto u 2026., što je smanjenje od 0,3 postotna boda u odnosu na jesensku prognozu iz 2025., kada je očekivano 1,4 posto. U 2027. rast bi se trebao blago povećati na 1,4 posto. Za europodručje su procjene također snižene, na 0,9 posto u 2026. i 1,2 posto u 2027., dok su ranije iznosile 1,2 i 1,4 posto.
Inflacija u EU-u trebala bi dosegnuti 3,1 posto u 2026., što je za puni postotni bod više nego u prethodnoj prognozi, a zatim pasti na 2,4 posto u 2027. U europodručju je inflacija također revidirana naviše, na 3,0 posto u 2026. i 2,3 posto u 2027., u odnosu na jesenske projekcije od 1,9 i 2,0 posto. Komisija navodi i da je potrošačko povjerenje nakon izbijanja sukoba palo na 40-mjesečni minimum, uz sve veće strahove od rasta inflacije i gubitka radnih mjesta.
Iako se očekuje da će potrošnja ostati glavni pokretač rasta, poslovna ulaganja trebala bi biti pritisnuta strožim uvjetima financiranja, nižim profitima i povećanom neizvjesnošću. Slabija vanjska potražnja također koči rast izvoza. S druge strane, Komisija ističe da se ulaganja EU-a u energetsku otpornost, posebno nakon pune ruske invazije na Ukrajinu, sada pokazuju korisnima jer je unija zbog diverzifikacije opskrbe, dekarbonizacije i niže potrošnje energije bolje pripremljena za sadašnji šok.
U prognozi se navodi da bi inflacija trebala dosegnuti vrhunac 2026. prije nego što oslabi 2027., jer se očekuje postupni pad cijena energetskih sirovina, iako bi one i dalje ostale oko 20 posto iznad razina prije rata. Dugoročni pad nezaposlenosti trebao bi se zaustaviti i stabilizirati na oko 6 posto 2027. godine. Istodobno bi opći državni deficit u EU-u trebao porasti s 3,1 posto BDP-a u 2025. na 3,6 posto do 2027., uz obrazloženje Komisije da to odražava slabiju gospodarsku aktivnost, više troškove kamata, mjere za ublažavanje viših cijena energije za ranjiva kućanstva i poduzeća te povećanu potrošnju za obranu.
Komisija kao glavni rizik navodi trajanje sukoba na Bliskom istoku i njegove posljedice za globalna energetska tržišta. Kao dodatni rizik ističe i trajnu neizvjesnost oko globalnih trgovinskih politika te daljnje preoblikovanje geopolitičkih i trgovinskih odnosa, što bi također moglo opteretiti povjerenje i gospodarsku aktivnost.
Vezane vijesti
