EU traži mogućeg posrednika za razgovore s Moskvom o Ukrajini

Europska unija razmatra mogućnost ponovnog uključivanja u razgovore s Moskvom o Ukrajini, nakon što su se američki napori za posredovanje zaustavili. Kako navodi BBC News, u Bruxellesu se traže potencijalni kandidati koji bi mogli preuzeti ulogu posrednika, dok Rusija istodobno nastavlja smrtonosne napade na Ukrajinu.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha rekao je za BBC da je Kijev zainteresiran za unošenje, kako je rekao, "novih dinamika" u pregovarački proces. Sibiha je naveo da je potrebno prijeći na "novi format razgovora s ruskom stranom" te je sugerirao veću uključenost europske strane. Imena mogućih kandidata zasad se pojavljuju u medijskim spekulacijama, među njima su bivša njemačka kancelarka Angela Merkel i bivši talijanski premijer Mario Draghi, ali Sibiha nije želio komentirati konkretna imena.

Glasnogovornik Marija Draghija rekao je za BBC da on "u ovoj fazi ne želi komentirati". Finski predsjednik Alexander Stubb rekao je tijekom vikenda da vjerojatno ne bi mogao odgovoriti negativno ako bi mu takav zadatak bio ponuđen, ali tek nakon što Rusija pristane na prekid vatre. Time je otvoreno i pitanje tko bi uopće mogao dobiti podršku za takvu ulogu, ako do tog koraka dođe.

U međuvremenu, stanje na terenu ostaje iznimno napeto. Tijekom vikenda Kijev je bio pod udarom projektila i dronova u jednom od najintenzivnijih napada od početka rata, a Moskva je nakon toga zaprijetila "sistematskim udarima" na grad, upozorila strance da napuste područje i lokalno stanovništvo da bude oprezno. Rusija istodobno optužuje Europsku uniju da potiče Kijev vojno i time potkopava američke mirovne napore.

BBC News navodi i da Rusija radije razgovara sa Sjedinjenim Državama, djelomice zbog pitanja statusa, a djelomice zato što su izaslanici predsjednika Donalda Trumpa, prema toj ocjeni, bili znatno manje zahtjevni prema Moskvi nego prema Kijevu. Američki državni tajnik Marco Rubio prošlog je tjedna rekao da SAD nije zainteresiran za domaćinstvo "beskonačnog niza sastanaka koji ne vode nikamo", a potom je pojasnio da je Washington i dalje spreman posredovati "ako se takva prilika ukaže".

Europska unija sada pokušava pronaći način da se uključi u napore i osigura da eventualni dogovor, ako do njega ikada dođe, bude što bolji za Ukrajinu i europsku sigurnost. Vladimir Putin tvrdi da je otvoren za takvu ideju, ali uz uvjet da osoba koja bi bila imenovana "nije govorila svakakve ružne stvari o nama". Njegov prijedlog za europskog izaslanika bio je bivši njemački kancelar Gerhard Schröder, blizak saveznik Moskve i dugogodišnji lobist za njezine interese, što je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas odmah odbacila.

Kallas je rekla da bi Schröder "sjedio s obje strane stola". Na dvodnevnom okupljanju koje počinje u Cipru u srijedu ministri bi trebali imati više prostora za iznošenje stajališta svojih zemalja nego na formalnom summitu. Od invazije velikih razmjera 2022. većina članica vodi politiku izolacije i sankcija prema Rusiji, no ne slažu se sve oko toga treba li sada pokretati i ograničene kontakte.

Prema BBC Newsu, neke članice, poput Švedske i Litve, smatraju da je Rusija sada pritisnuta i da pritisak treba dodatno povećati, dok druge, poput Italije, drže da nije mudro ostajati po strani. U ožujku je Kallas distribuirala početne točke za raspravu, koje je jedan dužnosnik EU-a opisao kao "hrana za razmišljanje". Cilj je, navodi BBC News, oblikovati zajednički stav EU-a prema Rusiji i postaviti crvene linije prije bilo kakvog kontakta. Ideja o imenovanju izaslanika, možda i skupine izaslanika, bit će iznesena u Cipru, a ozbiljnija rasprava, ako je bude, mogla bi se voditi tek na razini čelnika EU-a, potencijalno na njihovu summitu sljedećeg mjeseca.