ECB: Euro u 2025. umjereno učvrstio međunarodnu poziciju, udio dosegnuo oko 20 posto

Euro je u 2025. “umjereno” učvrstio svoju poziciju u međunarodnom monetarnom sustavu i zadržao drugo mjesto na svjetskoj ljestvici, iza dolara, objavila je Europska središnja banka (ECB) u godišnjem izvješću. Udio eura u različitim pokazateljima globalne uporabe valuta dosegnuo je oko 20 posto.

ECB navodi da je dolar i dalje dominantna svjetska valuta, s udjelom u svjetskim deviznim pričuvama od oko 57 posto. Istodobno, u središnjoj monetarnoj instituciji eurozone napominju da dugoročna stabilnost te dominacije ostaje otvoreno pitanje zbog geopolitičkih napetosti i promjena u američkoj politici. Udio eura u svjetskim deviznim pričuvama iznosio je i lani približno 20 posto.

U izvješću se navodi da su japanski jen i britanska funta lani zadržali udjele ispod šest, odnosno pet posto, dok je kineski juan bio blizu dva posto. ECB ocjenjuje da je uloga juana među valutama koje se koriste za čuvanje vrijednosti “u sadašnjem trenutku ograničena”.

Poziciju eura u međunarodnom sustavu učvrstilo je i izdanje međunarodnog duga denominiranog u zajedničkoj europskoj valuti, koje je poraslo za oko 30 posto u odnosu na 2024. i doseglo najvišu razinu otkako ECB objavljuje podatke. Posebno se izdvaja tržište “zelenih” i “održivih” obveznica, na kojem je euro u 2025. prvi put preuzeo vodeću poziciju, nadmašivši američki dolar. Ukupna vrijednost izdanja bila je gotovo 100 milijardi dolara, odnosno oko 85 milijardi eura.

ECB navodi i da su neto ulaganja stranih investitora u vrijednosne papire europodručja premašila 850 milijardi eura, približivši se najvišim razinama od uvođenja zajedničke europske valute. Središnja banka želi dodatno ojačati međunarodnu ulogu eura kako bi se, kako navodi, osigurali uvjeti za niže troškove zaduživanja i ublažila izloženost gospodarstva eurozone tečajnim oscilacijama.

U istom izvješću ECB navodi da je zlato na kraju prošle godine u ukupnim službenim međunarodnim pričuvama dosegnulo udio od 27 posto, čime je preteklo euro, čiji je udio iznosio 15 posto, ali i američke državne obveznice s udjelom od 22 posto. Središnje banke kupile su lani za 15 posto manje zlata, ukupno oko 850 tona, a ECB ocjenjuje da rast udjela plemenitog metala prije svega odražava skok njegove cijene za oko 60 posto. Stručnjaci ECB-a pritom navode da bi zlato ubuduće trebalo imati “ograničenu” ulogu u svjetskim rezervama zbog velikih oscilacija cijena i “neelastičnosti” u prilagodbi međunarodnoj potražnji za likvidnošću.