Armenija pred izborima dok Rusija pojačava pritisak na prozapadnu vladu

Armenija ulazi u izbornu utrku u trenutku pojačanog pritiska iz Rusije, dok premijer Nikol Pašinjan pokušava osigurati treći mandat unatoč padu domaće potpore. Izbori su privukli veliku međunarodnu pozornost na ovu južnokavkasku državu od oko tri milijuna stanovnika, koja se posljednjih godina približava Zapadu, ali i dalje ostaje snažno povezana s Rusijom, svojim najvećim trgovinskim partnerom.

Pašinjan je od dolaska na vlast 2018. vodio zemlju dalje od Moskve, usvojio zakon kojim je pokrenut proces pristupanja Europskoj uniji i ubrzao mirovni proces sa susjednim Azerbajdžanom kroz sporazum posredovan u Sjedinjenim Državama. Taj je sporazum dobio i potporu američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pašinjan je ranije ove godine u Erevanu ugostio i veliki summit čelnika Europske unije te ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Unatoč tim potezima, njegova je potpora pala s 54 posto 2021. na oko 30 posto danas. Ključno pitanje u domaćoj politici ostaje Nagorno-Karabah, planinska enklava unutar Azerbajdžana u kojoj je živjelo 100.000 etničkih Armenaca do azerbajdžanskog zauzimanja tog područja silom 2023. Pašinjanovi kritičari nikada mu nisu oprostili ustupke u korist mira s Azerbajdžanom, među kojima je i odbijanje da kampanju usmjeri na oslobađanje bivših čelnika Nagorno-Karabaha koji su u zatvoru u susjednoj zemlji.

Mirovni sporazum s Azerbajdžanom i dalje duboko dijeli javnost, a jedno nedavno istraživanje pokazalo je potporu od 44 posto i protivljenje od 41 posto. Kritičari su se organizirali kroz više oporbenih stranaka i saveza. Dva takva bloka vode bivši predsjednici Robert Kočarjan i Serž Sargsjan, obojica povezani s proruskim poretkom prije 2018. godine. Njihov je argument da je obnova dubokih vojnih i gospodarskih veza s Rusijom jedini put prema nacionalnoj sigurnosti.

Pašinjanov glavni izazivač je milijarder Samvel Karapetjan, koji je bogatstvo stekao u Rusiji. On je u kućnom pritvoru, optužen za planiranje rušenja vlade, a kampanju vodi preko svojega nećaka. Posljednje istraživanje Instituta za republikanske studije pokazuje da Pašinjanov Civilni ugovor vodi s 32 posto, dok oko 40 posto birača kaže da ne vjeruje nijednoj političkoj figuri. Ako bi oporbeni kandidati surađivali, mogli bi dosegnuti Pašinjanov rezultat, ali podijeljeni ga ne mogu nadmašiti.

Istodobno, Rusija šalje i ekonomske signale. Vladimir Putin je prošlog mjeseca naveo gospodarske koristi koje bi Armenija mogla izgubiti ako se još snažnije približi Zapadu, a pritom je istaknuo da je „kriza u Ukrajini počela s naporima da se ide prema pristupanju EU-u”. U dva tjedna prije izbora Moskva je zabranila izvoz armenskog cvijeća, mineralne vode, konjaka, svježeg povrća i voća.

Rusija je vodeći trgovinski partner Armenije i činila je 36 posto njezine vanjske trgovine u 2025. Godine. Haykaz Fanjan iz Armenskog centra za društveno-ekonomska istraživanja rekao je da Moskva pokušava na neki način utjecati na konačni ishod glasanja 7. lipnja te da je to, po njegovu mišljenju, vrlo snažno povezano s trenutačnim političkim procesima u Armeniji.

Fanjan navodi i da je Armenijina ovisnost o ruskoj vojnoj opremi znatno smanjena te da oko 95 posto armenskog vojnog uvoza sada dolazi iz Indije, Francuske, Kine i drugih zemalja. Prema njegovim riječima, jedini način na koji Rusija sada može utjecati na Armeniju jest ekonomski. I dalje, međutim, zadržava važan adut: Rusija Armeniji isporučuje plin po cijeni od 177,50 dolara za 1.000 kubičnih metara, dok cijene na europskom tržištu, kako je Putin istaknuo Pašinjanu u travnju, premašuju 600 dolara. Krajem svibnja ruski je predsjednik također pozvao Armeniju da „što prije” održi referendum o tome želi li pristupiti Europskoj uniji ili ostati u Euroazijskoj ekonomskoj uniji predvođenoj Rusijom, carinskom bloku od kojeg Armenija ima koristi.