U Srbiji rastu krediti privredi, dok male firme zbog visokih kamata obustavljaju ulaganja

Kreditiranje privrede u Srbiji nastavilo je rast i u prvom kvartalu ove godine povećalo se za oko 12 odsto, rekao je Stefan Golubović, direktor za poslovanje sa međunarodnim privrednim društvima u UniCredit Banci. Istodobno, kako je naveo, najveći dio tog rasta dolazi od velikih, uglavnom stranih kompanija, dok male i srednje firme zbog visokih kamatnih stopa i snažne konkurencije prestaju s investicijama.

Golubović je na konferenciji „Rizici novog doba – hod po tankom ledu“, koju je organizovala platforma Be Risk Protected, rekao da banke podržavaju taj rast. Prema njegovim riječima, rast je zabilježen u građevinarstvu, energetici, IT sektoru i na tržištu nekretnina. Istodobno je upozorio da se dio malih i srednjih poduzeća povlači iz ulaganja jer im je u takvim uvjetima poslovanje otežano.

Viceguverner Narodne banke Srbije Željko Jović rekao je da se posljedice geopolitičke krize prelijevaju i na inflatorne pritiske u Srbiji kroz trgovinu, cijene energenata, kapitalne tokove i uvozne proizvode. Dodao je i da domaća proizvodnja nema dovoljno kapaciteta za supstituciju uvezenih proizvoda. Jović je upozorio i da klimatske promjene postaju sve značajniji faktor za inflaciju, jer ekstremne temperature i vremenske nepogode utječu na poljoprivrednu proizvodnju i cijene hrane.

Govoreći o otpornosti financijskog sustava, Jović je naveo da Narodna banka Srbije raspolaže deviznim rezervama od 25,8 milijardi eura. U istom je nastupu ocijenio da će banke sve više biti tehnološke platforme nego financijske institucije, uz razvoj neobanki bez fizičkih poslovnica, instant plaćanja i digitalnih valuta poput digitalnog eura.

Na konferenciji su predstavljeni i stavovi drugih sudionika o upravljanju rizicima i tržišnim kretanjima. Menadžer portfolija u društvu za upravljanje otvorenim investicijskim fondom Eclectica Capital, Nikola Stakić, rekao je da nije preporučljivo mijenjati investicijske politike zbog kratkoročnih tržišnih poremećaja te da se kod upravljanja rizicima procjenjuju i financijski i nefinancijski faktori. Naveo je i da kompanije mogu koristiti derivate i opcije za zaštitu od nepovoljnih promjena tečaja, kamatnih stopa ili cijena sirovina.

Stakić je iznio i podatke o štednji i depozitima, rekavši da građani u bankama imaju oko 17 milijardi eura štednje, dok korporativni sektor raspolaže s približno 12 milijardi eura depozita. Od tog iznosa oko 60 posto nalazi se na vista računima, a prosječna ponderirana kamatna stopa na ta sredstva iznosi 0,04 posto.

Kodirektor kompanije Marsh Srbija Nemanja Petrović predstavio je nalaze Globalnog izvještaja rizika za 2026. godinu. Prema tim nalazima, više od 90 posto ispitanih svjetskih kompanija očekuje nastavak turbulentnog razdoblja i kriza u narednih 10 godina. Petrović je rekao da su za naredne dvije godine najveća zabrinutost carine, trgovinske barijere te ograničenja uvoza i izvoza, dok u dugoročnijoj perspektivi najveće rizike predstavljaju klimatske promjene i problemi okoliša.

Predsjednik izvršnog odbora Milenijum osiguranja Mario Batarilo naveo je da među najznačajnijim rizicima za kompanije danas spadaju sajber napadi, kao i geopolitičke promjene koje posebno pogađaju kompanije povezane s američkim tržištem. Dodao je da su osiguravajuće kuće i reosiguravatelji posljednjih godina postali oprezniji u procjeni ESG rizika, osobito kada je riječ o klimatskim promjenama i prirodnim katastrofama.