U Mogadishuu odjekivala pucnjava nakon spora oko odgode izbora, oporba pozvala na prosvjede

Teška pucnjava prijavljena je u više četvrti somalske prijestolnice Mogadishua nakon što je spor oko odgode izbora eskalirao, dok su se vlasti i oporba međusobno optuživali za odgovornost za nasilje. Prema navodima stanovnika, pucnjava je trajala tijekom noći, a na ulicama su se čule i sporadične detonacije iz pojedinih dijelova grada.

Oporba je pozvala na prosvjede nakon što je predsjedniku Hassanuu Sheikhu Mohamudu mandat produljen za godinu dana. Njegov mandat završio je 15. svibnja, a produženje je oporba ocijenila neustavnim. U najavi prosvjeda za četvrtak, bivši premijer Hassan Ali Khaire rekao je da su ga napale vladine snage dok su se on i drugi čelnici pripremali za, kako je rekao, mirne demonstracije.

Policija je priopćila da provodi „veliku sigurnosnu operaciju” protiv „teško naoružanih milicija koje su pokrenule minobacačke napade” u nekim područjima. Broj žrtava zasad nije poznat, a predsjednik se nije oglasio.

Khaire je na platformi X napisao da odgovornost za eventualne žrtve ili štetu snosi predsjednik kojem je mandat istekao. Dodao je i da se radi o „grubom napadu” na ustavna prava somalskih građana i pokušaju gušenja mirnog okupljanja. Na X-u se oglasio i bivši predsjednik Sharif Sheikh Ahmed, Khaireov saveznik, poručivši da se oporba neće dati zastrašiti.

Iako je pucnjava prijavljena u više četvrti, u Mogadishuu je kasnije vladalo uglavnom mirnije stanje, uz povremenu pucnjavu koja se i dalje mogla čuti u nekim dijelovima grada. Somalijska uprava za civilno zrakoplovstvo odbacila je navode da je nasilje poremetilo letove i poručila da operacije na zračnoj luci Aden Adde teku normalno, bez otkazivanja planiranih letova.

Na događaje su reagirali i međunarodni akteri. Američko veleposlanstvo u Mogadishuu nasilje je opisalo kao „nepromišljeno”, uz poruku da čelnici na svim stranama imaju odgovornost očuvati stabilnost i nesuglasice rješavati mirnim putem. Regionalni blok Igad osudio je sve oblike nasilja i pozvao strane na suzdržanost i dijalog, dok je Delegacija Europske unije u Somaliji pozvala čelnike da daju prednost nacionalnim interesima i postignu „konsenzus o izbornom planu” u interesu somalskog naroda.

Mohamud je izabran u parlamentu 2022., kada je pobijedio tadašnjeg predsjednika Mohameda Abdullahija Mohameda, poznatog po nadimku Farmajo. Prije toga obnašao je predsjednički mandat od 2012. do 2017., u razdoblju obilježenom borbom protiv džihadista al-Šababa, koji i dalje kontroliraju mnoge dijelove zemlje. Nakon isteka predsjedničkog mandata federalna vlada i oporba započele su razgovore, ali dogovor nisu postigli. Mohamud je nastojao Somaliju usmjeriti prema izravnijim demokratskim izborima, umjesto sustava u kojem starješine klanova biraju zastupnike, a oni potom predsjednika. Oporba se ne slaže oko načina na koji bi se izravni izbori trebali provesti i odbacuje ustavni amandman iz ožujka kojim je predsjednički mandat produžen za godinu dana.