Novac

Vrhovni sud u srijedu odlučuje o ‘švicarcima‘ i mogućem dodatnom obeštećenju

05:38, 26.05.2026.
Zgrada suda u Zagrebu.

Zgrada suda u Zagrebu, ilustracija. Foto: Nick Savchenko / Wikimedia Commons (CC BY-SA 2.0).

Vrhovni sud trebao bi 27. svibnja donijeti odluku koja bi mogla zatvoriti jedno od najdužih i najspornijih poglavlja u hrvatskom pravosuđu, slučaj kredita u švicarskim francima. U središtu je pitanje imaju li bivši korisnici CHF kredita, koji su već prihvatili zakonsku konverziju i potpisali dodatke ugovoru, pravo i na dodatno obeštećenje.

Riječ je o skupini dužnika koja je 2015. i 2016. već jednom mijenjala prirodu svojih kredita nakon zakonske konverzije u eure. Sada se pred proširenim vijećem Vrhovnog suda otvara pitanje mogu li nakon toga tražiti i razliku između onoga što su platili po ništetnim ugovornim odredbama i onoga što bi bili platili da su te odredbe od početka bile poštene.

U javnosti su uoči sjednice izašla i dva sudska dokumenta, presude Vrhovnog suda broj Rev-278/2025-2 i Rev-834/2025-2. U njihovim obrazloženjima spominju se zadržavanje sudske odluke gotovo dvije godine u sudskoj pisarnici bez obrazloženja, pokušaji stvaranja dojma da sudska praksa nije ujednačena te tvrdnje o unutarnjim utjecajima na suđenje koji dolaze iz unutarnjih sudskih krugova.

Priča o kreditima u švicarskim francima u Hrvatskoj traje više od desetljeća. Val zaduživanja kulminirao je 2005. i 2007. godine, a Udruga Franak osnovana je 15 godina prije ovogodišnje odluke koja se očekuje u srijedu. Nakon prve velike presude u korist dužnika 2013. i kasnijeg Lex CHF-a, slučaj nije zatvoren, nego je nastavio živjeti kroz nove tužbe i pravne sporove.

Na stolu je i pitanje pravne sigurnosti nakon što je Vlada Zorana Milanovića donijela ZID ZPK/15, uz obrazloženje da je riječ o trajnom rješenju problema u CHF kreditima. Zakon je predvidio da banka izradi kalkulator, pribavi mišljenje ovlaštenog revizora i dostavi pregled tražbina, a potrošačima je ostavljen rok od 30 dana da prihvate ili odbiju konverziju. Ustavni sud RH zakon je ocijenio ustavnim.

Unatoč tome, dio sporova ostao je otvoren, a upravo bi odluka proširenog vijeća mogla razjasniti doseže li zakonska konverzija kraj potraživanjima ili i nakon nje ostaje prostor za dodatne tužbe. Ako sud u srijedu zauzme stav, to bi moglo odrediti daljnji smjer za tisuće neriješenih predmeta koji i dalje čekaju odgovor.