Trump uvodi carinu od 100 posto na lijekove kako bi pritisnuo farmaceutske kompanije

Prema Al Jazeeri, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu koja bi na neke patentirane lijekove mogla uvesti dugo najavljivane carine do 100 posto ako farmaceutske kompanije u nadolazećim mjesecima ne postignu dogovore s njegovom administracijom.

Uredbom je određeno da će kompanije koje su sklopile sporazum o cijenama po načelu „najpovlaštenije nacije” i istodobno aktivno grade pogone u SAD-u imati nultu carinu. Za one koje nemaju takav dogovor, ali grade projekte u Sjedinjenim Državama, predviđena je carina od 20 posto, koja bi za četiri godine porasla na 100 posto.

Visoki dužnosnik administracije rekao je novinarima da kompanije još imaju mjeseci za pregovore prije nego što carine od 100 posto stupe na snagu. Veće kompanije imat će 120 dana, a svima ostalima ponuđeno je 180 dana. Isti izvor naveo je da administracija već ima 17 dogovora o cijenama s velikim proizvođačima lijekova, od čega je 13 potpisano, ali nije otkrio nijednu tvrtku ili lijek koji bi mogli biti pogođeni višim carinama.

Trump je u uredbi napisao da su carine potrebne kako bi se odgovorilo na, kako je naveo, prijetnju nacionalnoj sigurnosti koju predstavljaju uvoz lijekova i farmaceutskih sastojaka. Odluka je stigla na prvu godišnjicu njegova takozvanog Dana oslobođenja, kada je predstavio široke nove uvozne poreze za gotovo sve zemlje svijeta, što je tada uzdrmalo burzu. Ti su „Dan oslobođenja” nameti među mjerama koje je Vrhovni sud ukinuo u veljači.

Kritičari, farmaceutski čelnici i zdravstvene udruge upozorili su na posljedice novih carina. Stephen J. Ubl, glavni izvršni direktor udruge PhRMA, rekao je da će porezi na „vrhunske lijekove” povećati troškove i mogli bi ugroziti milijarde dolara američkih ulaganja. Dodao je da Sjedinjene Države već imaju velik udio u biopharmaceutical proizvodnji te da lijekovi koji dolaze iz drugih zemalja „u velikoj većini potječu od pouzdanih američkih saveznika”.

Trump je od početka svojega drugog mandata pokrenuo niz novih uvoznih poreza na američke trgovinske partnere i više puta najavljivao visoke namete na lijekove proizvedene u inozemstvu. Istodobno je njegova administracija prijetnju novim carinama koristila i za sklapanje dogovora s velikim kompanijama poput Pfizera, Eli Lillyja i Bristol Myers Squibba, uz obećanja o nižim cijenama novih lijekova.

Osim carina po tvrtkama, nekoliko je država s Washingtonom postiglo trgovinske okvire kojima se dodatno ograničavaju nameti na lijekove koji se šalju u SAD. Europska unija, Japan, Južna Koreja i Švicarska imat će 15-postotnu američku carinu na patentirane farmaceutske proizvode, što odgovara ranije dogovorenim stopama za većinu robe. Ujedinjeno Kraljevstvo dobit će 10 posto, a uredba navodi da bi ta stopa „zatim pala na nulu” u budućim trgovinskim sporazumima. London je ranije priopćio da je osigurao nultu carinu za sve britanske lijekove koji se izvoze u SAD najmanje tri godine.