Europa želi digitalnu suverenost, ali i dalje ovisi o SAD-u

Digitalna suverenost jedna je od najčešćih fraza u europskim strateškim dokumentima posljednjih godina, ali praksa i dalje pokazuje snažnu ovisnost o američkim tehnološkim platformama. Prema navodu u tekstu, većina europskih kompanija, uključujući hrvatske, svoju IT infrastrukturu gradi na platformama Amazona, Microsofta i Googlea, što otvara jasnu poslovnu dilemu između nižih troškova clouda i veće digitalne autonomije.

U središtu te dileme nisu samo cijene usluga, nego i regulativa, sigurnost i strateška izloženost. Tekst navodi da će se taj paradoks u nadolazećim godinama sve više odražavati na troškove, regulativnu izloženost i strateške opcije organizacija. Drugim riječima, pitanje izbora infrastrukture više se ne promatra samo kao tehnička odluka, nego i kao poslovna i politička tema za kompanije koje žele upravljati podacima, aplikacijama i AI sustavima.

Autor teksta kao razloge za takvo stanje navodi prije svega geopolitički i ekonomski okvir. Ovisnost o američkim i kineskim tehnološkim kompanijama počela se promatrati kao strateški rizik, dok je najveći dio vrijednosti digitalne ekonomije koncentriran u platformama koje Europa ne kontrolira. Uz to, dodatno je naglašen sigurnosni aspekt jer podaci, infrastruktura i umjetna inteligencija postaju ključni elementi nacionalne i gospodarske sigurnosti.

Iz te perspektive, europska ambicija digitalne suverenosti sudara se s postojećom infrastrukturom i tržišnom dominacijom velikih američkih pružatelja usluga. Tekst ne navodi konkretne planove, rokove ni odluke, nego ističe da se kompanije već sada kreću između jeftinijeg clouda američkih divova i skuplje digitalne autonomije zbog regulative i sigurnosti. U takvom okviru sljedeće razdoblje za organizacije će biti obilježeno procjenom troškova, izloženosti i mogućnosti da dio ključnih digitalnih kapaciteta ostane unutar europskog okvira.