Kadmij u pošiljci malina za Francusku: stručnjak tvrdi da roba nije proizvedena u Srbiji

U pošiljci malina iz Srbije za Francusku pronađena je gotovo dvostruko veća količina kadmija od dopuštene, objavila je Europska komisija. Prema podacima objavljenim u sustavu RASFF za brzo uzbunjivanje o hrani i stočnoj hrani, pošiljka je ocijenjena kao „ozbiljan rizik” za zdravlje potrošača, a francuske vlasti su sustav obavijestile 30. travnja nakon analize koja je pokazala 0,071 miligram kadmija po kilogramu malina, dok je najveća dopuštena količina 0,04 miligrama po kilogramu.

Kadmij spada u skupinu teških metala. Kako za Biznis.rs objašnjava dr Aleksandar Leposavić iz Instituta za voćarstvo u Čačku, ovakve koncentracije ukazuju da sporne količine nisu proizvedene u Srbiji, već da su reeksportirane iz drugih zemalja. On navodi da se prisutnost kadmija dovodi u vezu s proizvodnjom u zonama intenzivnih ratnih aktivnosti, u blizini rudnika ili teške industrije, uz ocjenu da u Srbiji nema nijednog od tih uslova.

Leposavić kaže i da su domaći proizvođači malina ranije imali pojedinačne greške u proizvodnji, ali da su se one uglavnom odnosile na nedopušteni sadržaj pojedinih aktivnih tvari, dok u ovom slučaju, kako navodi, nisu krivi jer je reč o uvozu i reeksportu. Prema njegovim riječima, ovo nije prvi slučaj da pošiljke deklarisane kao roba iz Srbije budu problematične zbog reeksporta. On tvrdi da se posljednjih godina domaća proizvodnja značajno smanjila i da izvoznici uvoze maline iz Ukrajine, Poljske, Kirgistana i Kine, a zatim je reeksportiraju iz Srbije.

Prema njegovim riječima, krajnji kupci ne razlikuju domaću i uvezenu robu koja se izvozi iz Srbije, što, kako ocjenjuje, dodatno narušava reputaciju domaćih proizvođača na međunarodnom tržištu. Leposavić navodi da je Srbija nekada dominirala na njemačkom tržištu sa više od 60 posto udjela, dok je danas taj postotak pao na ispod 30. Dodaje i da je Srbija godinama proizvodila između 60.000 i 65.000 tona malina godišnje, dok je prošle godine proizvodnja pala na manje od 20.000 tona, pri čemu prema njegovim riječima do 95 posto domaće proizvodnje ide u izvoz.

On je naveo i da se realni podaci, prema njegovoj ocjeni, razlikuju od onoga što prikazuju Republički zavod za statistiku i Ministarstvo poljoprivrede, dok poslednji službeni podaci RZS-a pokazuju da je prošlogodišnja proizvodnja malina bila manja za 12,2 posto i iznosila 82.577 tona. Pod zasadima maline bilo je 17.510 hektara, a prosječan prinos iznosio je 4,7 tona po hektaru. Najvažnija izvozna tržišta za srpsku malinu i dalje su zemlje zapadne Evrope, prije svega Nemačka i Francuska, ali Leposavić tvrdi da neki veliki kupci na deklaracijama više ne ističu da je malina proizvedena u Srbiji zbog učestalih problema sa reeksportom.