BiH propušta rok za reforme, odluka Moneyvala stiže 2. lipnja

Vrijeme za ispunjavanje zahtjeva Moneyvala praktično je isteklo, a Bosna i Hercegovina je, prema navodima iz N1 BiH, sve bliže ponovnom uvrštavanju na sivu listu zbog neispunjenih reformi u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. Umjesto usvajanja 70 potrebnih preporuka, vlasti su dio zakonskih rješenja usvojile tek u posljednji trenutak, dok su ključni propisi i dalje ostali bez potpune provedbe.

Posebno se izdvaja činjenica da je Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio Zakon o ograničavanju raspolaganja imovinom s ciljem sprečavanja terorizma, ali to, po svemu sudeći, neće biti dovoljno za pozitivnu preporuku. Istodobno je u Vijeću ministara BiH ostao blokiran Zakon o upravljanju nezakonito stečenom imovinom, a nije usvojen ni Registar stvarnih vlasnika pravnih osoba u Federaciji BiH.

U političkom prijeporu oko zakona o nezakonito stečenoj imovini ministri iz SNSD-a bili su protiv, uz stav da ne blokiraju, nego štite nacionalna prava. Ministar pravde BiH Davor Bunoza rekao je da se ne radi o formiranju nove agencije na razini države, nego o uredu pri Ministarstvu pravde BiH, uz dogovor da entitetske agencije upravljaju tom imovinom kroz nadzor tog ureda. Dodao je i da je sporno bilo pitanje knjiženja privremeno oduzete imovine.

Denis Džidić, urednik BIRN-a BiH, ocjenjuje da postoji mogućnost da BiH dobije produženi rok ili još jedan period promatranja, ali i značajna mogućnost ponovnog stavljanja na sivu listu, što, kako kaže, zemlja i zaslužuje ako ne ispuni obveze. On upozorava i da problem nije samo u usvajanju zakona, nego i u njihovoj provedbi, posebno kada je riječ o predmetima visoke korupcije i ozbiljnog organiziranog kriminala.

Konačna odluka o BiH mogla bi uslijediti već 2. lipnja, a u slučaju najnepovoljnijeg ishoda bankarski sektor očekuje pojačani nadzor međunarodnih transakcija. Faris Bogunić iz Agencije za bankarstvo FBiH rekao je da bi posljedice mogli osjetiti financijski sektor, građani i gospodarstvo, uz moguće usporavanje transakcija, poskupljenja pojedinih usluga i veći oprez prema poslovanju s BiH. U tom scenariju zemlja bi imala status visokog rizika.