BiH zbog kašnjenja zakona riskira propuštanje roka za SEPA-u i dodatne troškove

Bosna i Hercegovina sve je bliže propuštanju svibanjskog roka za prijavu u Jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA), a posljedica bi mogla biti još jedna godina čekanja i nastavak visokih troškova međunarodnih transakcija. Procjene iznesene u tekstu upućuju na to da bi zemlja zbog toga mogla izgubiti oko 100 milijuna eura godišnje na transferima novca.

Problem je vezan uz usvajanje zakona koji su nužni za usklađivanje domaće regulative s pravnom stečevinom Europske unije. U Federaciji BiH riječ je o paketu koji uključuje Zakon o platnim uslugama, Zakon o elektroničkom novcu, Zakon o računima za plaćanje, izmjene zakona o zaštiti korisnika financijskih usluga, izmjene zakona o bankama i mikrokreditnim društvima te Zakon o deviznom poslovanju. Iako je Zastupnički dom Parlamenta FBiH taj paket već usvojio, na sjednici Doma naroda krajem travnja nije se našao na dnevnom redu.

Istodobno, zakoni još nisu pred zastupnicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske, pa bez konačnog usvajanja u oba entiteta Bosna i Hercegovina ne može predati aplikaciju za SEPA-u. Prema pisanju Capital.ba, najveći teret sada snose građani i dijaspora, jer se pri slanju novca u BiH plaćaju visoke bankarske i posredničke naknade. Kao primjer navodi se uplata od 1.000 eura, pri kojoj se do dolaska novca u BiH izgubi oko 52 eura.

Doznake iz inozemstva u Bosnu i Hercegovinu godišnje dosežu gotovo četiri milijarde konvertibilnih maraka i smatraju se važnim izvorom deviznih rezervi i monetarne stabilnosti. Najviše uplata dolazi iz Europske unije, ali značajan dio iznosa ostaje bankama, agencijama i platformama za prijenos novca zbog provizija i troškova konverzije. Na slične troškove nailaze i bh. kompanije koje posluju s inozemstvom, uz dodatni problem što se na realizaciju transfera često čeka nekoliko dana.

Iz Centralne banke BiH pojašnjeno je da SEPA obuhvaća države članice Europske unije, zemlje eurozone te i druge države koje su svoj regulatorni i tehnički okvir uskladile s europskim standardima. U SEPA području prekogranična plaćanja u eurima tretiraju se kao domaća, pa su brža, jeftinija i jednostavnija. Banka navodi i da je BiH trenutačno u završnoj fazi pripreme aplikacijskog paketa, ali da je ključni preduvjet usvajanje preostalih zakona.

Centralna banka BiH još je u prosincu poslala predaplikaciju i spremna je za daljnju proceduru, no čeka entitetske vlasti. Ako propisi uskoro budu usvojeni, to bi omogućilo brzo podnošenje službene aplikacije prema Europskom platnom vijeću. Ipak, sama prijava ne znači automatsko priključenje SEPA području, nego slijedi pregled dokumentacije i kasnije priključenje banaka na SEPA sheme te uspostava potrebne infrastrukture za izvršavanje transfera.