Neki ljudi prve dane godišnjeg dočekaju s glavoboljom, umorom i simptomima prehlade, a to se često povezuje s naglim padom stresa nakon dugog perioda opterećenja. Iako zvuči paradoksalno, odmori kod dijela ljudi ne počnu osjećajem olakšanja, nego trenutkom kada tijelo tek pokaže koliko je dugo bilo pod pritiskom.
Povod za raspravu bio je TikTok snimak somatske terapeutkinje Liz Tenuto, koja tvrdi da se mnoge žene koje su uspješne u svom poslu razbole kada odu na godišnji odmor. Ona taj obrazac povezuje s hroničnim stresom i dugotrajno povišenim kortizolom, zbog čega tijelo nastavlja funkcionisati uprkos iscrpljenosti, a simptomi postanu vidljivi tek kada ta napetost popusti.
Ljekar Henry Legere rekao je za New York Post da je riječ o stvarnom i biološki mogućem fenomenu, iako nije riječ o zvaničnoj dijagnozi. Kako je naveo, tijelo ne prelazi uvijek lako iz režima preživljavanja s visokim opterećenjem u režim odmora. Dodao je da se kod nekih ljudi, naročito onih s velikom odgovornošću i stalnim pritiskom, posljedice hroničnog stresa osjete upravo u prvim danima odmora.
Legere objašnjava da produženi stres održava organizam u režimu „bori se ili bježi”, uz hormone poput kortizola i adrenalina. U tom periodu san često trpi, imuni sistem se mijenja, a ljudi nerijetko zanemare bolove, umor ili rane simptome bolesti. Kada stres naglo padne, mogu se jače osjetiti upalne reakcije, pokrenuti migrene ili postati uočljivi prikriveni virusni i respiratorni simptomi.
Ovaj obrazac se ponekad naziva „leisure sickness” ili „let-down effect”, ali istraživanja su i dalje ograničena. Jedno manje istraživanje u Nizozemskoj 2002. godine pokazalo je da je oko tri posto učesnika redovno prijavljivalo tegobe tijekom vikenda ili odmora, među njima glavobolju, mučninu, bolove u mišićima, umor i simptome slične prehladi.
Legere savjetuje da se odmor ne tretira kao nagli prekidač. Preporučuje postepeno završavanje velikih obaveza, kvalitetan san prije putovanja, dobru hidrataciju, umjerenost prilikom konzumiranja alkohola, stabilan unos kofeina i lagano kretanje poput hodanja ili istezanja. Upravo taj sporiji prijelaz, kaže on, može pomoći da tijelo ne osjeti odmor kao nagli prekid ritma koji je dugo držalo pod kontrolom.