Foto: Wikimedia Commons
Rusija i Kina u utorak su uložile veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda kojom se pokušalo potaknuti ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, strateški važnog pomorskog pravca kroz koji inače prolazi oko petina svjetske nafte. Prijedlog je prethodno više puta ublažavan u nadi da bi Moskva i Peking mogli odustati od protivljenja, no ni takva verzija nije prošla u Vijeću sigurnosti.
Rezolucija je pala glasovanjem 11-2, uz dva suzdržana glasa, Pakistana i Kolumbije. Do glasovanja je došlo neposredno nakon što je američki predsjednik Donald Trump iznio dosad neviđenu prijetnju porukom da će “cijela civilizacija umrijeti večeras” ako Iran ne otvori taj strateški plovni put i ne postigne dogovor. Ipak, kasno u utorak, manje od dva sata prije roka koji je sam postavio, Trump je ublažio svoj stav.
Trump je poručio da će odgoditi prijetnju napadom na dva tjedna, pod uvjetom da Iran pristane na dvotjedni prekid vatre i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca. Važnost tog zahtjeva dodatno je naglašena činjenicom da kroz taj tjesnac obično prolazi oko petina svjetske nafte, a iransko zadržavanje nad tim pravcem tijekom rata već je potaknulo nagli rast cijena energije.
Iran je prihvatio prijedlog o dvotjednom primirju i priopćio da će prolaz kroz tjesnac tijekom tog razdoblja biti dopušten pod iranskim vojnim nadzorom. Trump je istodobno rekao da je Iran predložio i “provediv” desettočkovni plan za okončanje rata.
Rusija i Kina snažno su branile svoje protivljenje rezoluciji. Obje zemlje tvrdile su da prijedlog ne prikazuje uzroke i cjelokupnu sliku sukoba te da ne pokazuje kako su Sjedinjene Države i njihov najbliži saveznik započeli rat koji se potom počeo nezaustavljivo širiti. Ruski izaslanik Vasilij Nebenzja ocijenio je da bi rezolucija dala Sjedinjenim Državama i Izraelu “bianco dozvolu za daljnju agresiju”.
Kineski veleposlanik pri UN-u Fu Cong upozorio je da je tekst bio “vrlo podložan pogrešnom tumačenju ili čak zloupotrebi” te da bi, ako bi bio usvojen, “poslao pogrešnu poruku i imao ozbiljne, vrlo ozbiljne posljedice”. Odmah nakon veta Rusija i Kina su podijelile i vlastiti suparnički prijedlog rezolucije, koji poziva sve strane da obustave vojne aktivnosti i osuđuje napade na civile i civilnu infrastrukturu. Nebenzja je novinarima rekao da je taj tekst već u obliku koji se može staviti na glasovanje.
Bahrainski ministar vanjskih poslova, čija je zemlja izradila nacrt osporene rezolucije, oštro je kritizirao Vijeće sigurnosti jer nije djelovalo i jer je međunarodna zajednica, kako je rekao, ostavljena “taocem ekonomskog ucjenjivanja” Irana. Sve to odvijalo se u trenutku kada su nervoza na tržištima i pritisak oko ključnog energetskog pravca dodatno pojačali diplomatsku napetost oko rata i mogućeg prekida vatre.