Hrvatska ekonomija usporava, rast ove godine pada prema 2 posto

Prema novom izdanju Economic and Banking Outlooka grupe Intesa Sanpaolo, prognoza rasta hrvatskog BDP-a za ovu godinu korigirana je naniže na 2,0 posto, s ranijih 2,4 posto. Kao glavni razlozi navode se viši troškovi energije i slabija inozemna potražnja, dok se za 2027. godinu predviđa blagi oporavak na 2,5 posto.

Podaci za prvo tromjesečje 2026. već pokazuju usporavanje. Sezonski prilagođeni BDP bio je u stagnaciji u odnosu na prethodno tromjesečje, a godišnji rast usporio je na 2,4 posto, s 3,5 posto u posljednjem kvartalu prošle godine. Na nesezonski prilagođenoj osnovi rast je pao s 3,9 na 2,2 posto. Privatna potrošnja rasla je 2,6 posto godišnje i pridonijela rastu BDP-a s 1,5 postotnih bodova, dok je državna potrošnja usporila na 0,7 posto, što je najslabiji tempo od drugog tromjesečja 2022. godine.

Investicije su u prvom tromjesečju rasle 2,5 posto, osjetno sporije nego 7,0 posto u prethodnom kvartalu. Intesa Sanpaolo navodi da je razlog ponajprije slabija aktivnost u građevinarstvu, čija je kvartalna aktivnost pala 0,6 posto, a godišnji rast usporio na 2,7 posto, što je najniže od drugog tromjesečja 2020. Ulaganja u strojeve i opremu također su pala, iako su ulaganja u IKT opremu snažno rasla.

Na vanjskotrgovinskoj strani izvoz usluga porastao je 2,6 posto, uz povoljne turističke trendove i devet posto više stranih dolazaka i noćenja. Istodobno je izvoz robe pao 2,3 posto, pa je ukupni izvoz roba i usluga zabilježio pad od 1,6 posto. Uvoz je marginalno pao za 0,3 posto, pa je neto inozemna potražnja negativno pridonijela rastu. Po proizvodnom pristupu, primjetno je usporavanje u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu, dok su nešto bolji rezultati zabilježeni u IKT sektoru i javnim uslugama.

Rane indikacije za drugo tromjesečje upućuju na miješane signale. Maloprodaja je u travnju usporila na 2,0 posto s 3,3 posto u ožujku, a potrošačko povjerenje naglo je palo, pa se dijelom oporavilo u svibnju. U analizi se navodi i da je oporavak moguć ako se smire napetosti na Bliskom istoku i stabilizira promet kroz Hormuzski tjesnac, dok bi daljnja eskalacija dodatno opteretila rast.

Na tržištu rada stopa nezaposlenosti prema zadnjim dostupnim mjesečnim podacima iznosi 7,4 posto, dok je prosječna stopa u prvom tromjesečju bila 4,6 posto. Plaće su u ožujku rasle 7,9 posto na godišnjoj razini. Usklađena inflacija usporila je na 4,9 posto u svibnju s 5,4 posto u travnju, ponajviše zbog nižeg rasta cijena hrane uz blago popuštanje inflacije usluga i energije. Unatoč tome, zakašnjeli prijenos viših troškova energije trebao bi prosječnu inflaciju u 2026. zadržati na 4,8 posto, a za 2027. se očekuje usporavanje na 3,0 posto.

Na tržištu državnih vrijednosnih papira prinosi na desetogodišnje obveznice prosječno su iznosili 3,3 posto od siječnja do svibnja, uz raspon od 0,4 postotna boda u odnosu na njemački Bund, a krajem svibnja prinos je dosegnuo 3,4 posto. Za kraj 2026. i 2027. predviđa se stabilizacija na 3,6 posto. Kratkoročne kamatne stope prognoziraju se na 2,4 posto u 2026. te 2,8 posto u 2027. Agencija Moody's drži kreditni rejting Hrvatske na razini A3, a CDS spread godišnje prosječno iznosi 44,4 bazna boda.

Intesa Sanpaolo bankarski sektor opisuje kao likvidan, profitabilan i adekvatno kapitaliziran, uz napomenu da državni dužnički instrumenti poput narodnih obveznica i zapisa sve snažnije konkuriraju bankovnim depozitima. Ukupni krediti rasli su 11,3 posto na godišnjoj razini do kraja travnja, potaknuti rastom kreditiranja stanovništva od 12,2 posto i rastom korporativnih kredita od 10,0 posto. Za cijelu 2026. prognozira se usporavanje rasta kredita na 8,6 posto, a za 2027. daljnja normalizacija na 5,8 posto. Depoziti su rasli sporije, 6,4 posto na godišnjoj razini, pri čemu korporativni depoziti bilježe rast od 9,5 posto, a depoziti stanovništva 5,2 posto. Omjer kredita i depozita krajem ožujka iznosio je 74,2 posto, u odnosu na prosjek 2025. od 77,2 posto, dok udio loših kredita ostaje nizak i stabilan na 2,3 posto krajem veljače.