Županijski sud u Mostaru oslobodio je bivšeg ministra gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije Željka Laketića optužbe povezane s raspodjelom poticaja malom gospodarstvu u HNŽ-u. Riječ je o postupku koji je vođen zbog raspodjele oko 1,1 milijun KM poticaja tijekom 2019. godine, a presuda je izrečena u petak, 17. srpnja.
Laketića je Tužiteljstvo teretilo da je, obavljajući dužnost ministra, postupio suprotno prijedlogu rang-liste povjerenstva zaduženog za ocjenjivanje prijava za dodjelu subvencija privatnim poduzećima i poduzetnicima. Prema optužnici, samoinicijativno je izmijenio prijedlog povjerenstva, sastavio novu listu korisnika i uputio je Vladi HNŽ-a na usvajanje. Tužiteljstvo je tvrdilo i da su na konačnu listu uvršteni pojedini gospodarski subjekti koji nisu ispunjavali propisane formalno-pravne uvjete, dok su izostavljeni prijavitelji koji jesu ispunjavali uvjete.
Sud je u obrazloženju naveo kako nije bilo sporno da je Laketić u vrijeme dodjele poticaja imao svojstvo službene osobe, kao ni to da je Vlada HNŽ-a donijela odluku o usvajanju programa utroška sredstava, nakon čega je Ministarstvo gospodarstva raspisalo javni poziv. Članovi povjerenstva tijekom postupka potvrdili su da ih je imenovao ministar te da su prijave ocijenili i prijedlog rang-liste sastavili u skladu s pravilnicima i kriterijima javnog poziva.
Međutim, sud je ocijenio da lista povjerenstva nije bila konačna niti obvezujuća za ministra, nego temelj na osnovi kojeg je ministar utvrđivao konačni prijedlog i dostavljao ga Vladi HNŽ-a, koja je donosila odluku o raspodjeli novca. Prema stajalištu suda, ministar je imao mogućnost ograničeno intervenirati u prijedlog, ali je svaka izmjena morala biti utemeljena na zakonu i pravilima programa.
Sud je utvrdio i da su se na konačnoj listi doista nalazile pravne osobe koje nisu ispunjavale sve propisane kriterije. Ipak, zaključeno je da sama odstupanja od liste povjerenstva, pa ni uvrštavanje subjekata koji nisu ispunjavali formalne uvjete, nisu bila dovoljna za zaključak da je Laketić počinio kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret. Ključno pitanje bilo je je li listu mijenjao samoinicijativno, bez znanja i sudjelovanja ostalih članova Vlade.
Iz izvedenih dokaza i iskaza svjedoka sud je zaključio da prvotni prijedlog koji je dostavljen Vladi nije bio konačan. O listi se raspravljalo na Vladi, nakon čega je mijenjana i dopunjavana, a potom vraćena ministru kako bi takav izmijenjeni prijedlog ponovno formalno uputio Vladi na odlučivanje. Članovi tadašnje Vlade, uključujući predsjednika Vlade HNŽ-a Nevenka Hercega, prema sudskom obrazloženju, znali su da se lista mijenja i da su na nju dodani pojedini korisnici koji nisu ispunjavali sve formalne uvjete.
Sud je naveo i da je tadašnja Vlada zauzela stajalište kako se poticaj može dodijeliti i subjektima koji nisu ispunjavali svaki formalni kriterij, primjerice obveze povezane s porezima i doprinosima, ako imaju kvalitetan, provediv projekt i gospodarski potencijal. Zaključeno je da je Vlada preuzela obvezu provjere takvih korisnika te da je upravo ona donijela konačnu odluku o prihvaćanju liste i raspodjeli sredstava. Navodi Tužiteljstva da je Laketić samoinicijativno mijenjao listu, dodavao korisnike i mijenjao sadržaj prijedloga povjerenstva, prema ocjeni suda, nisu dokazani izvan razumne sumnje.
Vezane vijesti
