Vlada FBiH odbacila prijedlog da Energoinvest uzme pogone Željezare Zenica u zakup

Prijedlog uprave Nove Željezare Zenica da pojedini pogoni budu iznajmljeni Energoinvestu naišao je na negativan odgovor Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. Iz tog resora poručuju da takav model ne vide kao ozbiljno, cjelovito i dugoročno održivo rješenje za stabilizaciju industrijskog sistema u Zenici.

U ministarstvu navode i da je kao dio prijedloga traženo povlačenje Prijedloga zakona o vanrednoj upravi. Resorni ministar Vedran Lakić smatra da se ovaj prijedlog ne može posmatrati kao model koji bi mogao osigurati pravnu sigurnost i kontrolu nad procesom, posebno zato što je Nova Željezara Zenica u prethodnom stečajnom postupku. Sud je, kako navode, u februaru 2026. pokrenuo prethodni postupak i imenovao privremenog stečajnog upravnika.

Prema stavu ministarstva, zakup bez upravljačke kontrole nosi prevelik rizik jer bi zakupac preuzeo operativne obaveze, ali ne bi imao odlučujući utjecaj nad imovinom, sirovinama, energijom, radnom snagom, infrastrukturom, dozvolama, dobavljačima i mogućim stečajnim posljedicama. Zbog toga upozoravaju da parcijalni poslovni aranžman u takvim okolnostima ne može pružiti potrebnu sigurnost za proizvodnju, snabdijevanje, investicije i tržišne ugovore.

Posebno problematičnim smatraju zahtjev da se povuče zakon o vanrednoj upravi. U ministarstvu tvrde da taj zakon nije prepreka rješenju, nego instrument za uspostavu pravnog okvira, odgovornosti i nadzora. Vlada FBiH je prijedlog tog zakona utvrdila s ciljem zaštite radnih mjesta, očuvanja domaće industrije i stabilnosti privrednog sistema Federacije BiH, a povlačenje bi, kako navode, proces vratilo u zonu neformalnih dogovora bez institucionalne kontrole.

Iz ministarstva dodatno poručuju da Željezara Zenica nije pogon koji se može izdvojiti i pokrenuti kao zasebna radionica, već složen proizvodno-energetski sistem u kojem su povezani pogoni, energetska infrastruktura, transport, logistika, održavanje, radna snaga, sirovinska baza, ekološke obaveze i tržišni plasman. Navode da je proizvodnja održiva samo ako postoji mogućnost korištenja cjelokupne infrastrukture i resursa, dok bi parcijalni zakup jednog ili više pogona bez kontrole nad sistemom mogao stvoriti samo privid aktivnosti.

U završnici poručuju da bi stvarni dogovor, ako za njega postoji volja uprave i vlasnika, morao početi uklanjanjem prijetnje stečajem, potpunom transparentnošću poslovanja i prihvatanjem institucionalnog okvira za cjelovitu konsolidaciju. Vlada FBiH, kažu, ne može pristati na model u kojem bi javni sektor preuzeo odgovornost, a privatnom vlasniku ostala kontrola nad ključnom imovinom i odlukama. Kao jedini smislen put navode rješenje koje bi omogućilo očuvanje i ponovno pokretanje funkcionalnog industrijskog sistema u Zenici.