Umjetna inteligencija sve važnija u medicini: od analize snimaka do proučavanja starenja

Umjetna inteligencija sve se više koristi u medicini, a istraživanja u biomedicini i tehnologiji ukazuju na njezinu sve veću ulogu u unapređenju zdravlja i proučavanju starenja. Iako se AI alati još usavršavaju, već se primjenjuju u analizi rendgenskih i MR snimaka, a istraživači smatraju da bi mogli pomoći i u ranijem otkrivanju bolesti povezanih sa starenjem.

Prema navodima stručnjaka, umjetna inteligencija može prepoznati rane znakove bolesti, procijeniti biološku dob pojedinca i izdvojiti čimbenike koji doprinose zdravijem životu. Takvi sustavi obrađuju velike količine podataka i pronalaze obrasce koje ljudi teško mogu uočiti. Spominje se i mogućnost da AI ubrza razvoj i testiranje lijekova, pri čemu bi se postupci koji inače traju godinama mogli skratiti na nekoliko mjeseci.

Angie Perone, direktorica Centra za napredno proučavanje usluga starenja na UC Berkeleyju, upozorila je da nijedno otkriće neće biti čarobni štapić protiv starenja. Kako je navela, društveni, bihevioralni i strukturni čimbenici, uključujući i to mogu li pacijenti pristupiti određenim tretmanima ili ih odabrati, imat će jednako važnu ulogu. Dodala je i da je riječ samo o jednom dijelu važne slagalice.

Znanstvenici s Instituta Gladstone u San Franciscu nedavno su pokrenuli model umjetne inteligencije za predviđanje evolucije ljudskih stanica. Model je treniran na milijunima podataka, a cilj mu je mapirati putanju starenja i omogućiti istraživačima da predvide kako bi se stanice mogle mijenjati te identificiraju potencijalne pokretače propadanja. Model je razvio tim pod vodstvom liječnice Christine Theodoris, a starenje tretira kao kontinuiran proces koji se može učiti i predvidjeti.

Neka od predviđanja testirana su u biološkim sustavima, gdje su identificirani geni za koje se očekuje da ubrzavaju starenje, a potom su potvrđeni u stanicama ljudskog srca i kod miševa. Hani Goodarzi, glavna istraživačica u Arc institutu sa sjedištem u Palo Altu, rekla je da će pravi test biti hoće li se ta predviđanja održati u mnogim tkivima i kontekstima bolesti, uz napomenu da su trenutačni alati, uključujući životinjske modele, nesavršene referentne vrijednosti.

Jedan od projekata Buckova instituta za istraživanje starenja odnosi se na stvaranje personaliziranih uvida o zdravstvenim rizicima i intervencijama. Znanstvenici koriste bazu podataka s tisućama bioloških mjerenja kako bi sustav prepoznavao obrasce i davao prijedloge. Razvijen je i alat s kojim korisnici mogu komunicirati putem sučelja nalik chatbotu, a koji generira grafikone, zdravstvene rezultate i detaljne analize podataka. Taj alat trebao bi biti dostupan javnosti do kraja godine.

Umjetna inteligencija mogla bi pomoći i u ranijem prepoznavanju prvih simptoma Alzheimerove bolesti. Umjesto da se oslanja prvenstveno na gubitak pamćenja i druge kognitivne simptome, AI pomaže u analizi složenih snimaka mozga i drugih podataka kako bi se promjene ranije i objektivnije identificirale. Spominje se i mogućnost razvoja alata koji bi bili dovoljno jeftini da budu dostupni svima u svijetu, pri čemu studije pokazuju da se demencija često nedovoljno dijagnosticira među osobama nižeg socioekonomskog statusa.

Istraživači upozoravaju i da su sustavi umjetne inteligencije dobri samo onoliko koliko su dobri podaci na kojima se treniraju. Mnoge istraživačke kohorte nesrazmjerno su sastavljene od visokoobrazovanih sudionika i možda ne odražavaju demografsku raznolikost šire populacije. Unatoč tome, znanstvenici očekuju da će umjetna inteligencija igrati sve važniju ulogu u otkrivanju biologije starenja i produljenju zdravih godina života.