Foto: Belmin Krhan
Požar na mostarskoj deponiji Uborak ponovo je skrenuo pozornost na dugogodišnje probleme s odlaganjem otpada u Bosni i Hercegovini. Lokalne i ekološke organizacije upozoravaju da je riječ o posljedici višegodišnjeg zanemarivanja komunalnog sustava, dok stanovnici naselja u blizini deponije već godinama vode pravnu i fizičku borbu protiv neadekvatnog odlaganja smeća.
Belmin Krhan u prilogu za N1 BiH navodi da se istodobno s požarima na pojedinim deponijama u zemlji otkriva i širi problem upravljanja otpadom. Prema iznesenim podacima, oko 80 posto otpada ne bi trebalo završiti na deponijama, dok se odvojeno prikuplja tek oko pet posto komunalnog otpada. U isto vrijeme, država uvozi desetine tisuća tona otpadnog materijala iz Europske unije za potrebe industrije.
Stanovnici područja uz Uborak tvrde da s problemom žive već oko deset godina. Edhem Čustović, aktivist udruženja Jer nas se tiče i stanovnik Gornjih Vrapčića, rekao je u programu N1 da je situacija kulminirala 2019. godine, kada je otpad s mostarskih prečistača deponiran na tu lokaciju. Kako navodi, time je ugrožen opstanak stanovnika tog područja, ali i šire doline Neretve.
U prilogu se opisuje i hronologija dozvola za Uborak. Prva deponijska polja, kako se navodi, nikada nisu dobila tehničku upotrebnu dozvolu, nego je naknadno provedena njihova administrativna legalizacija. Federalno ministarstvo okoliša i turizma u tri je navrata izdavalo okolišne dozvole za proširenje kapaciteta, ali je Kantonalni sud u Sarajevu te dozvole poništavao nakon tužbi udruženja jer projekt, prema navodima, nije sadržavao sustave za otplinjavanje i prečišćavanje opasnih procjednih voda.
Čustović tvrdi i da je, nakon što je uprava javnog poduzeća ostala bez prostora za odlaganje otpada, izgrađena nova plohа nazvana Sedlo. Prema njegovim riječima, ta je ploha izgrađena nelegalno, a unatoč rješenju Federalne uprave za inspekcijske poslove iz rujna prošle godine, kojim je zabranjeno odlaganje, otpad je i dalje istovaran. Na tom mjestu je, kako je rekao, prije dvadeset dana izbio veliki požar.
Upravljanje otpadom nije problem samo Mostara. Ekološki aktivisti upozoravaju da deponije redovito gore i u Banjoj Luci, Sarajevu, Drvaru i drugim gradovima, dok stotine ilegalnih smetljišta ostaju izvan kontrole. Milica Končar, stručnjakinja za cirkularnu ekonomiju, ocjenjuje da je sustav u Bosni i Hercegovini zastario i postavljen na deponiranje umjesto na recikliranje i ponovnu uporabu materijala.
U prilogu se navodi i da je Uborak izvorno bio zamišljen kao regionalna deponija u koju je Europska unija uložila znatna sredstva kako bi se otpad sortirao i reciklirao. Izgrađena je i suvremena sortirnica, ali sustav nije zaživio u punom opsegu, a na toj lokaciji se odvaja tek oko tri posto prikupljenog materijala. Kao jedan od razloga navodi se i to da Bosna i Hercegovina desetljećima ne uvodi obvezno razvrstavanje otpada u kućanstvima niti sustavno ulaže u ekološku edukaciju stanovništva.
Vezane vijesti
