U Zagrebu je održan komemorativni skup povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici, a u središtu poruka bile su sjećanje na žrtve, potreba za istinom i upozorenje na posljedice šutnje pred zločinom. Skup je održan u Lisinskom, dan uoči subotnjeg pokopa još deset žrtava u Memorijalnom centru Potočari, dok se za više od 900 ubijenih i dalje traga.
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković poručio je da povijesna zlodjela ne nastaju odjednom, nego se razvijaju postupno kada se na vrijeme ne prepoznaju znakovi nasilja, mržnje i dehumanizacije. Naglasio je da je važno zaustaviti narative kojima se mržnja normalizira, žrtve obezvrjeđuju, a sudski utvrđene činjenice relativiziraju ili poriču.
Na komemoraciji je izaslanica predsjednika Hrvatske Melita Mulić rekla da odgovornost za Srebrenicu ne snose samo neposredni izvršitelji, nego i međunarodni akteri, odnosno svi koji su šutnjom i zatvaranjem očiju prelazili preko zločina. Dodala je da je to, po njezinu mišljenju, jedno od najtežih pitanja koje se ponovno otvara i pred današnjim prizorima netrpeljivosti, agresija i sukoba.
Mulić je istaknula da najveću cijenu ratova uvijek plaćaju nevini, prije svega majke, supruge, sestre i djeca, te poručila da je odgovornost i na budućim generacijama da se takvi zločini više ne ponove. Govorila je i o potrebi jačanja humanosti, tolerancije i solidarnosti te borbe protiv isključivosti i dehumanizacije.
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved nazvao je Srebrenicu trajnom ranom i lekcijom o posljedicama izostanka čovječnosti i zakazivanja međunarodnih mehanizama. Okupljenima se obratio i Amir Šečić, koji je ispričao svoje iskustvo odrastanja nakon rata i gubitka 24 člana uže i šire obitelji, među njima i oca ubijenog u Srebrenici.
Šečić je poručio da se sjećanje ne može oduzeti. Upravo je to, uz komemoraciju u Zagrebu i najavljeni pokop u Potočarima, ostalo kao glavna operativna i simbolička poruka obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici.
Vezane vijesti
