U BiH se otvara pitanje javne objave diploma: Reljić kaže da je to moguće samo zakonom

Pred Komisijom za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Dragoljub Reljić poručio je da se javna objava podataka o diplomama može urediti zakonom, ali da se takvo pitanje ne može rješavati izvan jasno propisanog pravnog okvira. Rasprava je vođena u kontekstu saslušanja o akreditaciji visokoškolskih ustanova i slučaju Evropskog univerziteta Kallos iz Tuzle.

Komisija je od Reljića tražila savjet kako povećati transparentnost rada privatnih visokoškolskih ustanova, posebno kada je riječ o tome ko je stekao diplomu na određenom fakultetu ili univerzitetu. Predsjedavajući Komisije Branislav Borenović naveo je da je potpuna netransparentnost jedan od ključnih problema na koje su naišli tokom saslušanja, a kao moguća rješenja otvoreno je postavio pitanje javne objave diploma ili objave podataka u javnim institucijama o diplomama njihovih zaposlenih.

Reljić je rekao da Agencija nije protiv provjere diploma, nego protiv nezakonitog načina njihove provjere. Podsjetio je da pitanje diploma i provjera traje od 2019. godine te da je Sud BiH ranije potvrdio stav Agencije da se provjera ne može vršiti na način koji nije propisan zakonom. Prema njegovim riječima, pravo na zaštitu ličnih podataka proizlazi iz Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, pa se država u to pravo može miješati samo ako je miješanje propisano zakonom i ako je riječ o neophodnoj mjeri u demokratskom društvu.

Na pitanje bi li bilo prihvatljivo zakonom obavezati sve visokoškolske ustanove da javno objavljuju podatke o svim izdatim diplomama, ili barem javne institucije da objavljuju podatke o diplomama svojih zaposlenih, Reljić je odgovorio da bi i jedno i drugo bilo moguće ako se propiše zakonom. Dodao je da bi u tom slučaju Agencija morala poštovati takvo rješenje, dok bi pitanje nužnosti takve mjere moglo biti predmet različitih tumačenja, a u krajnjoj liniji i ocjene Ustavnog suda BiH ili Evropskog suda za ljudska prava.

Član Komisije Jasmin Emrić naveo je primjer Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje se u javno dostupnim publikacijama objavljuju podaci o diplomantima, uključujući ime i prezime, naziv diplomskog rada, datum diplomiranja i ime mentora, te je pitao može li se sličan model primijeniti i u BiH. Reljić je odgovorio da takvo rješenje ne bi bilo sporno za Agenciju i da se objava podataka u godišnjim publikacijama ili službenim listovima visokoškolskih ustanova razlikuje od ranijih modela provjere diploma koje je Agencija osporavala.

Borenović je na kraju najavio da će Komisija u narednom periodu pripremiti izvještaj i moguće prijedloge izmjena zakona, te da će s njima upoznati i Agenciju za zaštitu ličnih podataka BiH. Time je rasprava oko javne dostupnosti diploma prešla u fazu pripreme mogućih zakonskih rješenja.