Foto: N1 BiH
U Bosni i Hercegovini i dalje nema dogovora oko nasljednika Kristijana Šmita, a pitanje budućnosti OHR-a ostaje otvoreno nakon dvodnevnog zasjedanja Vijeća za provedbu mira (PIC). Do 30. juna Šmit bi, prema očekivanjima, trebao predati dužnost, ali još nije poznato ko bi ga mogao naslijediti. Upravo na tom pitanju, kako se vidi iz javnih nastupa političkih i diplomatskih aktera, prelamaju se neslaganja između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije.
Lejla Bičakčić, direktorica CIN-a, ocijenila je da nije dobro da BiH bude središte sukoba između dvije velike sile, ali je dodala da je ipak važno što se razgovori još vode i što postoje zainteresovane strane za dešavanja u BiH. Ona je kao ključni izvor nezadovoljstva Washingtona izdvojila činjenicu da nije izabran američki favorit Antonio Zanardi Landi. U raspravi se istovremeno spominje i mogućnost da bi novi visoki predstavnik mogao biti važan i za ubrzanje projekta Južna plinska interkonekcija.
Analitičarka Ivana Marić je navela da Sjedinjene Američke Države žele imati čovjeka od povjerenja na čelu OHR-a zbog projekta Južne interkonekcije i potrebe da se riješi pitanje državne imovine. Bodo Weber iz Vijeća za politiku demokratizacije ocijenio je da je riječ prvenstveno o tom energetskom projektu, dok je mogućnost da se iza američkog pristupa krije šira ideološka agenda za BiH i Balkan opisao kao manje vjerovatnu. Istakao je i da je politika sadašnje administracije u BiH pokazala određeni kontinuitet.
Šef bh. diplomatije Elmedin Konaković poručio je da Amerikanci preko visokog predstavnika, prema njegovom stajalištu, nemaju namjeru nametati zakone. U isto vrijeme, unutar vladajuće Trojke nema jedinstvenog stava. Sabina Ćudić iz Naše stranke pozvala je da se ratifikacija sporazuma s Hrvatskom o Južnoj interkonekciji odgodi dok se ne dobije jasnija slika o planu američke administracije, o imenovanju novog visokog predstavnika, njegovim ovlastima i odnosu prema pitanju državne imovine.
Premijer Federacije BiH i lider SDP-a Nermin Nikšić smatra da BiH, zbog izostanka domaćeg dogovora, i dalje treba visokog predstavnika, pri čemu kaže da je važnije koje će ovlasti koristiti nego ko će naslijediti Šmita. S druge strane, u HDZ-u BiH i u Republici Srpskoj smatraju da je OHR odavno trebalo zatvoriti, a portparol SNSD-a Evropsku uniju nazvao je licemjernom zbog neuspjeha da se postigne dogovor o imenovanju. Time pitanje OHR-a ostaje vezano uz širi spor o ulozi međunarodne zajednice u BiH i o tome ko će preuzeti dužnost do kraja juna.
Vezane vijesti
