Sud zaustavio Trumpov pokušaj da fakulteti dokažu kako pri upisima ne uzimaju u obzir rasu

Savezni sudac u Bostonu privremeno je zaustavio nastojanje administracije predsjednika Donalda Trumpa da od američkih visokih učilišta prikuplja podatke kojima bi trebala dokazati da pri upisima ne uzimaju u obzir rasu kandidata. Sudac je ocijenio da je zahtjev proveden na “žurni i kaotičan” način, iako je istodobno naveo da savezna vlada vjerojatno ima ovlast tražiti takve podatke.

Odluku je u petak donio američki okružni sudac F. Dennis Saylor IV u Bostonu, odobrivši privremenu zabranu provedbe. Presuda je uslijedila nakon tužbe koju je prošlog mjeseca podnijela koalicija od 17 državnih odvjetnika iz redova Demokratske stranke. Zabrana će se, međutim, odnositi samo na javna sveučilišta u državama koje su tužile saveznu vladu, pa nije riječ o općoj blokadi za cijeli američki sustav visokog obrazovanja.

U obrazloženju je Saylor jasno rekao da savezna vlast vjerojatno ima pravo tražiti te informacije, ali je problem vidio u načinu na koji je administracija zahtjev postavila i uvela. Posebno je izdvojio rok od 120 dana koji je odredio predsjednik, istaknuvši da je upravo taj rok doveo do toga da Nacionalni centar za obrazovnu statistiku (NCES) nije imao dovoljno vremena da smisleno surađuje s institucijama tijekom postupka javnog savjetovanja i da riješi brojne probleme koje su nametnuli novi zahtjevi.

“The 120-day deadline imposed by the President led directly to the failure of NCES (National Center for Education Statistics) to engage meaningfully with the institutions during the notice-and-comment process to address the multitude of problems presented by the new requirements,” napisao je Saylor. Drugim riječima, sud nije osporio samo temeljno pravo vlade da traži podatke, nego i način na koji je cijeli postupak administrativno vođen.

Trump je naredio prikupljanje podataka u kolovozu, nakon što je izrazio zabrinutost da fakulteti i sveučilišta koriste osobne eseje i druge posredne pokazatelje kako bi i dalje uzimali u obzir rasu pri upisima. Takvo postupanje predsjednik smatra nezakonitom diskriminacijom. Pitanje rase u upisima posljednjih je godina postalo jedno od najosjetljivijih i najspornijih područja američkog visokog obrazovanja, a ova administrativna mjera bila je dio šireg sukoba oko toga koliko daleko institucije smiju ići u procjeni životnog iskustva kandidata.

Pozadina spora seže i do odluke Vrhovnog suda iz 2023. godine, kada je ukinuta praksa afirmativne akcije pri upisima. No tada je sud ostavio mogućnost da fakulteti i dalje mogu uzimati u obzir kako je rasa oblikovala život kandidata, pod uvjetom da sami kandidati to iznesu u svojim prijavama i esejima. Upravo se ta razlika sada našla u središtu novog sukoba: Trumpova administracija tražila je podatke kojima bi pokazala da se rasa ne koristi kao kriterij, dok su protivnici upozoravali da bi takvo prikupljanje podataka moglo dovesti do pritiska na sveučilišta i do zadiranja u privatnost studenata.

Države koje su podnijele tužbu tvrde da bi novo prikupljanje podataka moglo invazivno zahvatiti privatnost studenata te dovesti do neutemeljenih istraga protiv fakulteta i sveučilišta. Također su upozorile da institucijama nije dano dovoljno vremena da prikupe tražene podatke, što je dodatno pojačalo njihov prigovor da je cijeli postupak bio prenagljen i nepraktičan.

Odvjetnica tužitelja Michelle Pascucci rekla je sudu da su podaci zatraženi na “tako brz i neodgovoran način” da će stvarati probleme sveučilištima, te je dodala kako se čini da je cilj akcije bio otkrivanje nezakonitih praksi. S druge strane, Ministarstvo obrazovanja branilo je inicijativu tvrdeći da porezni obveznici imaju pravo na transparentnost o tome kako se troši novac na institucijama koje primaju savezna sredstva. Taj je argument uobičajen u sporovima o nadzoru nad javnim izdacima, ali u ovom slučaju nije bio dovoljan da sud odmah dopusti provedbu zahtjeva.

Odluka zasad ne rješava spor u cijelosti, ali predstavlja ozbiljan udarac Trumpovu pokušaju da pod pritiskom administracije natjera sveučilišta da pokažu kako ne koriste rasu kao kriterij pri upisima. Sljedeći koraci pravne bitke pokazat će hoće li savezne vlasti uspjeti zadržati zahtjev, ali uz sporiji i uredniji postupak, ili će sudovi takvu vrstu pritiska u konačnici još snažnije ograničiti.