Foto: Freepik Premium/avaz.ba
Sve veći broj naučnih istraživanja ukazuje da česta upotreba alata umjetne inteligencije, poput ChatGPT-a, može biti povezana sa slabijim pamćenjem, manjom kreativnošću i lošijom sposobnošću samostalnog zaključivanja. U fokusu su nalazi koji sugeriraju da preveliko oslanjanje na AI ne utječe samo na brzinu rada, nego i na način na koji korisnici obrađuju informacije.
Istraživanje provedeno na Institutu MIT pokazalo je da su osobe koje su pri pisanju koristile ChatGPT imale znatno manju moždanu aktivnost u odnosu na one koje su zadatke rješavale bez pomoći digitalnih alata. Uz to, slabije su se sjećale vlastitih tekstova i imale su manji osjećaj da je napisano zaista rezultat njihovog razmišljanja. Takvi nalazi uklapaju se u širu poruku koju naučnici ponavljaju: mozak, poput mišića, slabi kada se manje koristi.
Slični rezultati zabilježeni su i u medicini, gdje su pojedina istraživanja pokazala da pretjerano oslanjanje na AI može dovesti do slabljenja profesionalnih vještina. Analize među zaposlenima također su pokazale da veće povjerenje u umjetnu inteligenciju često ide zajedno s manjim kritičkim promišljanjem. Iako se radi o različitim područjima, zajednički nazivnik je isti: kada alat preuzima previše mentalnog posla, korisnik manje aktivno sudjeluje u obradi i provjeri informacija.
Stručnjaci zato naglašavaju da umjetna inteligencija može biti izuzetno koristan alat, ali upozoravaju da ne bi smjela zamijeniti ljudsko razmišljanje. Umjesto preuzimanja složenih mentalnih zadataka, AI bi trebao služiti kao pomoć, dok konačne odluke, analiza i kritičko promišljanje moraju ostati u rukama ljudi.
Vezane vijesti
